BRUXELLES – Hrvatska ovoga tjedan završava postupak screeninga, procjene usklađenosti zakonodavstva s europskom pravnom stečevinom, postupka koji prethodi konkretnim pregovorima u pojedinim poglavljima i koji omogućava definiranje pregovaračkih polazišta obiju strana u pregovorima. Sutra i prekosutra održat će se posljednji bilateralni screening za poglavlje Pravosuđe i temeljna prava, zadnje od 33 poglavlja acquis communautairea (zajedničke pravne stečevine) o kojem će se voditi pregovori. Acquis je podijeljen u 35 poglavlja, ali se o poglavljima Institucije i Ostala pitanja ne pregovora. Postupak screeninga započeo je 20. listopada prošle godine i bit će obavljen u predviđenom roku od godinu dana. Hrvatska je strana u tom procesu proizvela više od 15.000 stranica dokumenata, a u cijeli projekt uključeno je oko dvije tisuće ljudi.

Dodatna mjerila
Između screeninga i početka konkretnih pregovora postoji još nekoliko koraka koje treba proći. Europska komisija za svako poglavlje radi izviješće o screeningu s preporukom da se pregovori otvore s ili bez dodatnih mjerila (benchmarks). Ta izvješća se dostavljaju Vijeću EU i prvo dolaze na stol Radne skupine za proširenje, koja je sastavljena od predstavnika svih zemalja članica. Nakon što Radna skupina razmotri izvješće, šalje ga Odboru stalnih predstavnika (COREPER), kojeg čine veleposlanici država članica. Tek nakon što se na COREPER-u postigne suglasnost, predsjedništvo EU-a može poslati pismo zemlji kandidatkinji u kojem se od nje traži ili da dostavi svoje pregovaračke pozicije, u slučajevima kada nema benchmarka, ili je obavještava da za otvaranje pregovora mora ispuniti dodatna mjerila. U slučajevima kada nema benchmarka, Vijeće EU nakon što dobije pregovaračku poziciju od zemlje kandidatkinje zadužuje Komisiju da izradi nacrt zajedničke pregovaračke pozicije EU. Taj nacrt opet dolazi na Radnu skupinu i na COREPER i tek nakon što EU uskladi svoju pregovaračku poziciju pregovori o pojedinom poglavlju mogu početi. U poglavljima u kojima su uvedena mjerila, postupak je još duži, jer se mora čekati da se ona ispune, a tek nakon što u EU utvrde da su ispunjena, slijedi postupak kao i u prvom slučaju.

Tri vrste benchmarka
Vijeće EU dosad je prihvatilo izvješća za 13 poglavlja, od kojih je Hrvatska u šest poglavlja dobila mjerila, a u sedam nije. Mjerila su donesena za poglavlja Javnih nabava, Tržišnog natjecanja, Socijalne politike i zapošljavanja, Pravde, slobode i sigurnosti, Slobode kretanja kapitala i Slobode kretanja roba. Hrvatska je dosad dostavila svoje pregovaračke pozicije za Obrazovanje i kulturu i Carinsku uniju. Procjenjuje se da će Hrvatska za dvije trećine poglavlja dobiti dodatna mjerila. Mjerilo ili benchmark novi je instrument koji Europska unija koristi u pregovaračkom procesu. U prethodnom krugu proširenja taj mehanizam nije bio institucionaliziran i nije korišten kao uvjet za otvaranje nego za zatvaranje pregovora o pojedinom poglavlju. Mjerila koja EU koristi u pregovaračkom procesu mogu se u načelu podijeliti u tri skupine, Prva su reformska mjerila, koja uključuju donošenje akcijskih planova, podizanje administrativnih kapaciteta, izgradnju sustava itd. Drugi tip jesu provedbena mjerila, koja će se više koristiti za zatvaranje, nego za otvaranje pregovora o pojedinim poglavljima. Treća su mjerila koja proizlaze iz SSP-a, primjerice, da bi se pregovori o nekom poglavlju mogli otvoriti može se tražiti ispunjenje obveza već preuzetih potpisivanjem SSP-a.
(H)