Na svjetskim se burzama prošloga tjedna trgovalo vrlo nesigurno zbog strahovanja ulagača da se bliži kraj ere izuzetno labave monetarne politike kojom su vodeće središnje banke u svijetu dugo podržavale tržišta kapitala.

Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones indeks oslabio 1,2 posto, na 15.070 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1 posto, na 1.626 bodova, a Nasdaq indeks 1,3 posto, na 3.423 boda. To je već treći pad indeksa u posljednja četiri tjedna.

Posljedica je to nesigurnosti po pitanju monetarne politike Feda. Kupnjom državnih i hipotekarnih obveznica u vrijednosti od 85 milijardi dolara mjesečno, američka središnja banka već dugo ubrizgava jeftin novac na financijska tržišta, što je glavni pokretač rasta cijena dionica.

Od prije tri tjedna, kada je predsjednik Feda Ben Bernanke kazao da bi se o smanjivanju tih programa kupnje obveznica moglo raspravljati na jednoj od idućih sjednica središnja banke, ulagači su uznemireni jer bi time tržište izgubilo veliku podršku.

„Ulagače zabrinjava mogućnost smanjenja poticajnih programa Feda i kako bi to utjecalo na tržište. Razina nesigurnosti posljednjih je tjedana strašno porasla, a percepcija o povećanju rizika mogla bi i velike igrače, kao što su fondovi, navesti na prodaju, što bi dodatno pritisnulo cijene dionica“, kaže Paul Zemsky, direktor u fondu ING Investment Management.

Ulagače je prošloga tjedna dodatno zabrinula odluka japanske središnje banke da do daljnjeg monetarna politika ostaje nepromijenjena.

U travnju je Bank of Japan prihvatila poticajne mjere kojima će na financijska tržišta u iduće dvije godine ubrizgati 1.400 milijardi dolara i poručila da će dodatno olabaviti monetarnu politiku ako to bude potrebno.

Stoga su se ulagači nadali da će središnja banka najaviti dodatne mjere. No, kako to nije učinila, postavlja se pitanje je li to zaokret u politikama središnjih banaka, bliži li se kraj ere jeftinog novca?

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

„Sada nam neke središnje banke poručuju da bismo ubuduće trebali manje očekivati od njih. Kako nije dodatno olabavila monetarnu politiku, to nam je poručila i japanska središnja banka, a slabost dioničkih tržišta u svijetu pokazuje koliko su ulagači uznemireni“, kaže Kevin Caron, strateg u tvrtki Stifel, Nicolaus & Co.

Od početka godine S&P 500 indeks porastao je više od 14 posto, dosegnuvši u svibnju najviše razine u povijesti.

„Snažan rast cijena dionica poticali su dobri poslovni rezultati kompanija i naznake poboljšanja situacije u gospodarstvu, no u pozadini je uvijek bila ideja da će jeftin novac središnjih banaka podržavati rast cijena“, kaže Kevin Caron.

Na nesigurnost ulagača ukazuje snažan rast VIX indeksa Čikaške burze opcija. Taj tzv. 'indeks straha' porastao je prošloga tjedna više od 15 posto, što pokazuje da ulagači pojačano osiguravaju svoje portfelje od mogućeg daljnjeg pada cijena dionica.

Nesigurnost na tržištu vladat će, očekuju analitičari, sve do kraja dvodnevne sjednice čelnika Feda idućega tjedna i konferencije za novinare Bena Bernankea.

„Bernanke je postao 'šaptač tržištu'. On zna da je smanjenje poticajnih mjera nužno, no isto tako zna da tržište neće čekati odluku Feda. Stoga će Bernanke vjerojatno pokušati umiriti tržište i pojasniti da ne kani tako skoro smanjiti poticaje“, kaže Quincy Krosby, analitičarka u tvrtki Prudential Financial.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 1,6 posto, na 6.308 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,5 posto, na 8.127 bodova, a pariški CAC 1,7 posto, na 3.805 bodova.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks prošloga tjedna pao 1,5 posto, na 12.686 bodova, što je već četvrti tjedan zaredom kako slabi.