Hrvatski i srbijanski predsjednik sastat će se službeno u listopadu ili studenome, najavio je predsjednik Republike Ivo Josipović u četvrtak tijekom boravka na bratislavskom summitu.

"Mislim da ćemo službeno razgovarati na jednom sastanku najesen", rekao je Josipović dodavši da se radi o "desetom, jedanaestom mjesecu".

"A i u Zagrebu ćemo se vidjeti prije toga", kazao je Ivo Josipović hrvatskim novinarima tijekom 18. summita šefova država srednje Europe.

Tomislav Nikolić pozvan je, kao i predsjednici ostalih zemalja regije, na proslavu ulaska Hrvatske u EU i potvrdio je dolazak. U Zagrebu, međutim, neće biti njihova bilateralnog sastanka.

Josipović i Nikolić susreli su se i u Bratislavi, ali neformalno. "Sad smo se pozdravili, dvije-tri riječi razmijenili. Dakle, nema vremena za neke posebne sastanke", rekao je Josipović.

Josipović je hrvatskim novinarima posebno istaknuo činjenicu da su kosovska predsjednica Atifete Jahjaga i Tomislav Nikolić bili zajedno za istim stolom u Bratislavi.

"Predjednica Kosova i predjednik Srbije sjedili su zajedno za velikim okruglim stolom. Tako će biti i na proslavi (hrvatskog ulaska u Europsku uniju) u Zagrebu. To su neki novi vjetrovi i to je dobro", rekao je.

Na summitu u Bratislavi predsjednici 20 država raspravljali su o europskoj perspektivi zemalja koje još nisu članice Eurospke unije.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

"Sve zemlje srednje Europe žele u EU i to je strateški cilj svake zemlje i regije", rekao je Josipović. "Hrvatska je istaknuta kao dobar i optimističan primjer".

Po Josipovićevim riječima, na summitu je prevladavala teza da je "Europa odgovor na krizu". "Svi su govornici istaknuli opasnosti koje nosi ovako dugačka kriza koja je i financijska i strukturna i politička", rekao je Josipović i dodao kako zemlje nečlanice gledaju na EU kao na budućnost.

"Bilo je zanimljivo slušati zemlje koje nisu još u EU-u, ili kao mi, neposredno pred ulaskom u Uniju, s koliko pouzdanja gledaju u europske zemlje kao partnere i svoju budućnost kao europsku".

Po njegovu mišljenju, upravo su zemlje srednje Europe svjesne povijesnih razloga nastanka Unije i predane su ideji proširenja.

"Gotovo bih rekao da su zemlje srednje Europe više svjesne povijesnog razloga nastanka EU-a nego tzv. Stare članice.

"Europska unija, europsko jedinstvo, nastalo je na ideji mira, tolerancije i rekoncilijacije i upravo su zato i ovdje rasprave okrenute prema toj dimenziji EU-a. Razgovarali smo o proširenju EU-a i sve su zemlje predane ideji proširenja: govori se o Istočnom partnerstvu koje obuhvaća Ukrajinu i Moldaviju i, naravno, o jugoistočnoj Europi koja obuhvaća sve zemlje naše regije", rekao je hrvatski predsjednik.

Summit koji traži strategiju oporavka Europe u krizi i poticaje za obnovu održivog razvoja i sprečavanje budućih sličnih gospodarskih i financijskih kriza, počeo je u srijedu nevečer koncertom slovačke filharmonije, uz nazočnost, između ostalih i predsjednika Europskoga vijeća Hermana van Rompuya.

Tješnja gospodarska suradnja, vjeruje slovački organizator, put je prema rješavanju postojećih ekonomskih i socijalnih problema regije. Na okruglom stolu sudionici će, najavljeno je, raspravljati o mogućnostima jačanja regionalne suradnje među članicama i nečlanicama Unije.

Uz Josipovića, na bratislavskom summitu uz domaćina slovačkog predsjednika Ivana Gašparoviča sudjeluju i predsjednici Austrije, Rumunjske, Crne Gore, Estonije, Makedonije, Litve, Ukrajine, Poljske, Latvije, Bugarske, Moldavije, Mađarske, Albanije, Slovenije, Češke, Srbije, Kosova, te predsjedavajući predsjedništva Bosne i Hercegovine.