Ravnatelja Državnog zavoda za statistiku Ivana Kovača u pet su godina vođenja te institucije neslužbeno smjenjivali u više navrata. Jednom je to bilo zbog popisa stanovništva, drugi put zbog izračuna kvartalnog pada BDP-a, treći put zbog načina izračuna minimalnih plaća, pa prilikom promjene vlasti… No, čini se da  će se to uskoro i stvarno dogoditi. U krugovima bliskim Vladi ovaj put se već zna i da bi na Kovačevo mjesto trebao zasjesti Marko Krištof, ambiciozni mladi SDP-ovac koji trenutno radi u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava kao pomoćnik ministra Miranda Mrsića. 

Nezadovoljni statistikom?
Očekivanu rošadu na vrhu državne statistike neki su skloni pripisati i nezadovoljstvu Vlade nedavnom objavom prve procjene kvartalnog BDP-a od minus 1,5 posto, koju su iz DZS-a jučer i potvrdili uz objavu detaljnije slike BDP-a. "Recesija traje predugo pa vladajući i od statistike katkad očekuju previše", kaže jedan analitičar koji smatra da bi se smjena mogla protumačiti kao pokušaj politike da preuzme kontrolu nad državnom statistikom. 

Odnedavno u HNS-u 
Kovač se, doduše, prilikom promjene vlasti uspio održati u sedlu, iako su mnogi smatrali kako su i tada zaredale objave znanstvenih radova sugerirale kako je pripremao odstupnicu. Budući da je dvije godine prije doktorirao, 'plan B' je navodno vodio u predavačke vode. Iako mu je potkraj svibnja 2012. redovno istjecao četverogodišnji mandat, nešto prije isteka ipak je od Vlade dobio produljenje mandata. Pritom mu navodno nisu odmogle ni veze supruge s vladajućim SDP-om, no jednako tako čini se da mu ovaj put neće biti od pomoći navodno svježe članstvo u HNS-u. Krištof, pak, osim karijernih ambicija u SDP-u (lani se kandidirao i za Glavni odbor) svoj aktivizam pokazuje i angažmanom u Akademiji za politički razvoj. No, i zanimljivije od toga je to što je prije funkcije pomoćnika ministra Mrsića kojemu je asistirao i u aktualnim pregovorima sa sindikatima, Krištof bio u taboru Vilima Ribića. Prije dolaska u Ministarstvo, naime, radio je u Nezavisnom sindikatu znanosti i visokog obrazovanja. Problematikom tržišta rada bavio se, dakle, veći dio svoje ne preduge karijere.

Među ostalim, upravo se njemu pripisuje i autorstvo prijedloga sporazuma sa sindikatima, uključujući i nespretnost s bruto "društvenim" proizvodom na koji se referira. Kako god bilo, u državnu statistiku Krištof bi se trebao prebaciti u trenutku kada Hrvatska ulazi u EU, što je moguće dodatni motiv i izazov. Budući da je bio član pregovaračkog tima za područje statistike, lako je pretpostaviti da je 50-godišnji Kovač u tome vidio svoj adut. No, u njegovu životopisu mimo toga je povelika lista funkcija i institucija. Primjerice, prije DZS-a bio je na vodećim upravljačkim pozicijama u Badelu 1862, Ghetaldusu, Essiloru Hrvatska, Mozaik knjizi… U životopisu navodi i funkcije nacionalnog koordinatora pomoći EU te voditelja programa PHARE, CARDS i IPA-e. Ipak, za sutra najavljena prezentacija Eurostatova Press Officea u DZS-u za Kovača bi mogla biti i oproštajna u ulozi ravnatelja.