Među više od 25 tisuća stanovnika koje su slovenske administrativne službe 1992. izbrisale iz registra stalnog prebivališta, njih oko 11 tisuća je dobilo stalni boravak ili slovensko državljanstvo, dok više od 13 tisuća 'izbrisanih', od koji neki danas žive u Hrvatskoj, svoj status mogu regulirati najkasnije do 24. srpnja ove godine.

Rekla je to pravnica ljubljanskog Mirovnog instituta Katarina Vučko na raspravi u organizaciji "Documente – Centra za suočavanje s prošlošću" pozivajući "izbrisane građane Slovenije" koji su danas u Hrvatskoj da se prijave do tog roka i tako reguliraju svoj status.

Izbrisani su, podsjetila je, bili uglavnom porijeklom iz bivših jugoslavenskih republika s jugoslavenskim državljanstvom ili državljanstvom određene republike, a u Sloveniji su živjeli temeljem reguliranog stalnog boravka. Budući da mnogi od njih nisu zatražili državljanstvo u roku od šest mjeseci od proglašenja neovisnosti Slovenije, izbrisani su iz evidencije stalnog boravka.

"Na njih se tada počeo primjenjivati Zakon o strancima, a brisanjem su izgubili sva ekonomska i socijalna prava, dok su neki morali napustiti Sloveniju ili su bili deportirani", kazala je Vučko. Dodala je kako su mnogi 'izbrisani' u Sloveniji ostali živjeti nezakonito.

Naglasila je da je Ustavni sud Slovenije, temeljem tužbi nekolicine 'izbrisanih', potvrdio da je slovenska država prekršila njihova prava na poštivanje privatnog i obiteljskog života pa su se od 2010. počela primjenjivati i zakonska rješenja po kojima 'izbrisani' mogu u trogodišnjem razdoblju uložiti molbu za stalni boravak. "Nakon 20 godina agonije, u njihovu korist presudio je i Europski sud za ljudska prava odredivši da im Slovenija mora isplatiti odštetu za nematerijalna prava", dodala je Vučko.

"Više od 20 godina nismo živjeli kao ljudi – nismo mogli dobiti posao, ostvariti socijalna prava, otkupiti stanove. Naša djeca nisu imala pravo na dječji dodatak, problema su imali i kod upisa u školu", rekla je Mirjana Učakar, aktivistica za prava izbrisanih stanovnika Slovenije.

Učakar je 'izbrisana' iako je rođena u Sloveniji i majka joj je Slovenka, no budući da je bila upisana u knjigu državljana u Osijeku odakle joj je otac porijeklom, preporučeno joj je da traži hrvatsko državljanstvo. "Tako ispada da se majci Slovenki i ocu Srbinu, rodila Hrvatica", kazala je Učakar.

Dodala kako je slovensko državljanstvo dobila tek 2003., a u međuvremenu je za svoju domovinu "bila stranac". "U nekim službama savjetovali su mi da za tadašnjih 600 tolara kupim slovensko državljanstvo, a sada za sve to nitko nije kriv", očajna je Učakar i dodaje kako nikakav novac ne može nadomjestiti 20 godina patnji i borbe s administracijom zbog čega danas ima svega 16 godina radnog staža i mizernu penziju.

Novi regulatorni okvir

Dobivanje kriptolicence u Hrvatskoj: ključni rokovi, uvjeti i koraci

Fiskalna stabilnost

Kako banke oblikuju ekonomski rast Hrvatske?

Pravnica Katarina Vučko naglasila je da se pitanje rješavanja statusa i odšteta ne može odvajati te dodala da bi 'izbrisani' trebali dobiti 30 eura "po mjesecu izbrisa".

Upozorila je da je od 2010. predano svega 368 molbi za reguliranje statusa temeljem kojih je izdana 101 dozvola za stalnim boravkom te dodala da su razlozi za takav mali broj zamolbi "problemi u praksi", jer 'izrisani' moraju dokazati da su cijelo vrijeme bili u Sloveniji ili da su je napustili zbog posljedica izbisa ili da se zbog rata nisu mogli vratiti i slično za što uglavnom nemaju dokaze osim vlastite izjave. Osim toga, moraju platiti nemali iznos od 96 eura za upravnu taksu, pa prijevode, troškove prijevoza do suda i slično.