Jedan od zaključaka 10. Drvno-tehnološke konferencije jest da obrazovanju i edukaciji treba posvetiti posebnu pažnju, a suradnju s akademskom zajednicom potrebno je dinamizirati i intenzivirati u svim znanstvenim disciplinama uz veću primjenu pametnih i inovativnih tehnologija.

"Drvoprerađivački sektor se nameće kao ozbiljan partner Sveučilištu oko razvoja novih proizvoda, posebice na dijelu razvoja znanstveno istraživačkih  projekata. Kroz izgradnju Kampusa Borongaj možemo angažirati potencijale domaće industrije a drvo se nameće kao jedan od glavnih materijala izgradnje zbog svojih ekoloških i održivih svojstava", istaknuo je prof. Bojan Baletić, prorektor Sveučilišta u Zagrebu.Upravo Sveučilišni kampus je dobar primjer suradnje znanosti i akademske zajednice, a u njegovoj gradni bi se trebali koristiti tipski drveni i ekološki građevinski elemnti poput lameliranih panela za zidove i stropove, nosača velikih raspona, prozora i ostakljenih stijena, vrata, stuba, ograda, podova, vanjskih i unutarnjih zidnih i podnih obloga te, naravno, namještaja za opremanje.  

"Cijeli život radim sa drvom i promoviram gradnju drvom u različitim segmentima. Nažalost, naša regulativa znatno ograničava građenje drvom u urbanim područjima i tu se moraju hitno promjeniti postojeći propisi po uzoru na druge europske zemlje", istaknuo je Miljenko Haiman, prodekan Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Naime u gradnji zgrada od drva poprilično su daleko otišle Austrija, gdje se grade sedmerokatne zgrade i Italija gdje se gradi drvena zgrada od čak devet katova.Da bi takvi projekti postali realnost i u Hrvatskoj osim izmjena postojeće zakonske regulative, svakako će trebati ulagati i u promociju drva kao građevinskog materijala.