Početkom 2010. skupina muškaraca (s ponekom ženom) u tamnim odijelima sletjela je u Atenu. Svi su oni pripadali ili jednoj svjetskoj instituciji, Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), ili regionalnim organizacijama kao što su Europska komisija (EK) i Europska središnja banka (ECB).

Misija im je bila postići sporazum glede uvjeta financijskog spasa Grčke. Nekoliko mjeseci kasnije ista trojka odaslana je u Irsku, zatim u Portugal te na kraju u Cipar.Taj je pothvat imao dalekosežne posljedice. Trojka je dogovorila ono što se na kraju pokazalo najvećim paketom financijske pomoći u povijesti: zajmovi Grčkoj od MMF-a i europskih partnera u konačnici će dosegnuti 240 milijardi eura, odnosno 130% BDP-a te zemlje za 2013., što je daleko iznad bilo kakva iznosa financijske pomoći koji je neka zemlja primila. I zajmovi Irskoj (85 milijardi eura) te Portugalu (78 milijardi) znatno su veći od kredita kakve MMF obično izdaje.I suradnja te tri institucije nešto je dosad neviđeno. Tijekom azijske krize 1997. i 1998. G7 je odbacio japanski prijedlog osnivanja Azijskoga monetarnog fonda. Sada je MMF preuzeo ulogu manjinskog vjerovnika, a veći dio financijske pomoći pristiže iz Europskog mehanizma za stabilnost, nove ustanove koju često smatraju zametkom europskog monetarnog fonda.

Napravili tri pogreške

Često čujemo da opseg paketa pomoći svjedoči u prilog europske moći unutar MMF-a. Možda u tome ima istine, ali paketi spasa ponajprije su posljedica ograničenja kojima su Europljani bili izloženi. Gospodarska prilagodba nužno je sporija unutar monetarne unije nego u državama koje imaju vlastitu valutu. Postizanje istih rezultata traje dulje, a sve to stoji puno više.Tri godine poslije rezultati su u najbolju ruku polovični. Stopa nezaposlenosti porasla je puno više od predviđenog. Jedan je svijetli primjer: Irska, koja je na putu oporavka. No, imamo i crnu rupu: Grčku, čiji se BDP od 2009. spustio za 20 posto, a omjer javnog duga i BDP-a viši je od predviđenog na početku programa unatoč smanjenju dugova dogovorenom s privatnim vjerovnicima u veljači 2012. To nije rezultat izostanka fiskalne konsolidacije.

Sasvim suprotno, grčke vlasti učinile su i više od planiranog po ovom pitanju. No, krah BDP-a nužno implicira povećanje omjera dugova, što gura državu u recesijsku spiralu uslijed nastavka rezova potrošnje zbog sila gospodarskog stezanja.Je li trojka možda mogla obaviti bolji posao? Nije bila odgovorna za postojeće monetarne uvjete – valutnu uniju sa središnjom bankom usredotočenom na cjenovnu stabilnost. No, oklijevanje europskih dužnosnika kad je riječ o reakciji na krizu samo je dodatno pogoršalo stvari. Produljene kontroverze glede uvjeta financijske pomoći i početnih apsurdno visokih kamatnih stopa na službene zajmove snažno su utjecale na ionako opterećene zemlje.

Trojka je počinila tri pogreške. Prvo, grčko smanjenje duga predugo je odgađano. Dugovi su trebali biti trenutačno srezani čim je postalo jasno da se teret ne može podnijeti. Previše je vjerovnika dobilo minimalnu naknadu za svoje zajmove. Drugo, temeljila je programe na preoptimističnim pretpostavkama. Pogrešno su procjenili posljedice fiskalne konsolidacije i kreditnih ograničenja te podcijenili pad stope zaposlenosti i precijenili dohodak od izvoza i privatizacije. U konačnici, trojka se bavila pojedinačnim slučajevima zasebno te rješavala problem državu po državu. Nije posvetila dovoljno pozornosti prelijevanju učinaka na druge zemlje.

Teška suradnja

Bi li trojka trebala preživjeti? Institucije koje je čine imaju različite mandate i različite uloge. Možda je bilo neupitno da će na početku zajednički djelovati, ali sada postoji razlog za propitivanje takva pristupa. U operativnom i financijskom smilsu MMF se upleo u zbivanja u Europi puno više nego što njegovi globalni dioničari smatraju održivim. Trebao bi postati katalizator zajmova čije je sudjelovanje u programima eurozone i dalje poželjno, ali ne i nužno, što mu ostavlja mogućnost da se s nečim ne složi i jednostavno odustane.

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno

I ECB je u nezavidnu položaju, ali iz drukčijih razloga. Kao središnja banka eurozone, a ne ustanova za kreditiranje, nema jasnu ulogu u pregovorima u ime vjerovnika. Ostane li članom trojke, sudjelovanje ECB-a uglavnom morati biti pritajeno. Europa bi trebala preobraziti Europski mehanizam za stabilnost u Europski monetarni fond, koji je sposoban za davanje procjena i savjeta, kao i financijske pomoći, moguće koristeći znanja i iskustva zaposlenika EK. Eksperiment s trojkom odgovara na pitanje od velike važnosti i za ostale dijelove svijeta: može li MMF surađivati s regionalnim ustanovama? Odgovor je da, može, ali ne lako. Trojka se pokazala funkcionalnom, a bez sudjelovanja i potpore MMF-a Europa bi teško omogućila uvjetnu pomoć članicama eurozone. No, suradnja se pokazala i teškom, ako ni zbog čega drugoga, onda zbog toga što svaka od njezinih sastavnih institucija ima vlastita pravila i ograničenja koja nije lako međusobno pomiriti.

Copyright: Project Syndicate, 2013.