Slovenski parlament u petak se s potrebnom dvotrećinskom većinom izjasnio za unošenje "zlatnog fiskalnog pravila" u ustav, što je zadnjih godinu dana izazivalo žestoke političke polemike u državi.

Riječ je o obvezi koju je Slovenija zajedno s velikom većinom država EU prihvatila u sklopu fiskalnog pakta radi jačanja fiskalne discipline, a predviđa ukidanje strukturnog proračunskog deficita i obuzdavanje zaduživanja.

Predsjednica vlade Alenka Bratušek zastupnicima je prije izjašnjavanja rekla da je Sloveniji to pravilo potrebno radi nje same, a ne radi Europske unije, odbacujući kritike oporbe desnog centra da se je njena vlada za upis zlatnog fiskalnog pravila u ustav odlučila iako mu se prvotno protivila i da je to učinila pod pritiskom EU-a, osobito vodećih članica poput Njemačke.

Za upisivanje zlatnog pravila u ustav glasovalo je 78 zastupnika, od 90 koliko ih ukupno broji parlament. Protiv su se izjasnili zastupnici Socijalnih demokrata (SD), stranke koja je članica vladajuće koalicije i čiji su predstavnici izrazili bojazan da će se ustavna obveza uravnoteženja makroekonomskog debalansa idućih godina odraziti na smanjivanje socijalnih prava te poljuljati stabilnost javnog školstva i zdravstva.

Ustavni zakon koji određuje da zlatno fiskalno pravilo u ustavu važi od 2015. godine bit će do kraja ove godine dopunjen i posebnim zakonom kojim treba odrediti na koji će se način i kojim tempom postići cilj uravnoteženja javnih prihoda i rashoda, a vjeruje se da će za ukidanje sadašnjeg deficita biti potrebno najmanje pet godina.

Slovenski parlament nastavlja sa zasjedanjem, a u petak popodne očekuje se i glasovanje o ukidanju dosadašnjeg rješenja po kojemu se referendumom moglo opozvati svako u parlamentu prihvaćeno rješenje. Prema novom prijedlogu zakona o referendumu, za koji će također biti potrebna dvotrećinska većina glasova, referendum bi smjeli zahtijevati samo građani ako se prikupi 40.000 njihovih potpisa, ali ne i oporba koja ih je mogla zahtijevati u slučaju da osigura 30 potpisa zastupnika. Također, prema novom rješenju, da bi se neki zakon na referendumu mogao opozvati, za to bi moralo glasovati najmanje 20 posto od ukupnog broja u registar upisanih birača, a referendum ne bi bio moguć o zakonima koji se odnose na financijska i proračunska rješenja i ljudska prava. Isto tako, referendum se ubuduće ne bi mogao održavati o zaključenim međunarodnim sporazumima, kao što se to zadnji put dogodilo kad se na referendumu odlučivalo o arbitražnom sporazumu Hrvatske i Slovenije.