EN DE

Banke moraju dokazati da su se zaduživale u švicarcima

Autor: Suzana Varošanec
22. svibanj 2013. u 22:00
Podijeli članak —
Predsjednik sudskog vijeća Radovan Dobronić zakazao je ročište za 7. lipnja/Daniel Kasap/PIXSELL

U oglašavanju kredita u švicarcima u razdoblju od 2004. do 2008. predvodili su PBZ i Hypo.

Dokazni materijal o oglašavanju kredita u švicarskim francima kojeg je pribavila Udruga Potrošač nije isplivao na ročištu koje je u utorak održano u procesu pred Trgovačkim sudom u Zagrebu povodom kolektivne tužbe te udruge protiv osam poslovnih banaka. Podsjetimo, proces se vodi zbog tužbi za nepoštene odredbe ugovora o potrošačkim kreditima u švicarskom franku s promjenjivim kamatama sklopljenih u razdoblju od 2004. do 2008.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi
 

62,4milijuna

kuna vrijednost je reklama za kredite u švicarcima optuženih osam banaka

Dobili domaću zadaću
Riječ je navodno o složenoj analizi reklamnih materijala za kredite u švicarcima za koje tužitelj i tvrdi da predstavljaju zavaravajuće oglašavanje kojim su potrošači bili zavedeni na sklapanje ugovora u švicarcima. No, kako je taj materijal stigao prekasno, te se o njemu nisu mogle očitovale marketinške službe banaka, on će biti tema sljedećeg ročišta koje je predsjednik sudskog vijeća Radovan Dobronić sazvao za 7. lipnja.Kako neslužbeno doznajemo posrijedi je materijal kojeg je izradila agencija Briefing, a u analizi navodno stoji da je od 2004. do 2008. objavljeno 3914 oglasa o kreditima vezanim uz švicarski franak, i to u vrijednosti od 62,4 milijuna kuna. Međutim, da ne bi bilo zabude, iz Brifeinga nigdje ne navode da su toliki iznos banke i platile, od toga se ograđuju s obzirom na moguće popuste u oglašavanju proizvoda.Inače, u materijalu je brdo podataka: navodno je omjer između reklama na TV mrežama i tiskovinim medijima bio 1,7:1, da su u oglašavanju predvodile PBZ i Hypo, te da je ono bilo na vrhuncu 2005.

Dokazni materijal o oglašavanju kredita u švicarskim francima kojeg je pribavila Udruga Potrošač nije isplivao na ročištu koje je u utorak održano u procesu pred Trgovačkim sudom u Zagrebu povodom kolektivne tužbe te udruge protiv osam poslovnih banaka. Podsjetimo, proces se vodi zbog tužbi za nepoštene odredbe ugovora o potrošačkim kreditima u švicarskom franku s promjenjivim kamatama sklopljenih u razdoblju od 2004. do 2008.

 

62,4milijuna

kuna vrijednost je reklama za kredite u švicarcima optuženih osam banaka

Dobili domaću zadaću
Riječ je navodno o složenoj analizi reklamnih materijala za kredite u švicarcima za koje tužitelj i tvrdi da predstavljaju zavaravajuće oglašavanje kojim su potrošači bili zavedeni na sklapanje ugovora u švicarcima. No, kako je taj materijal stigao prekasno, te se o njemu nisu mogle očitovale marketinške službe banaka, on će biti tema sljedećeg ročišta koje je predsjednik sudskog vijeća Radovan Dobronić sazvao za 7. lipnja.Kako neslužbeno doznajemo posrijedi je materijal kojeg je izradila agencija Briefing, a u analizi navodno stoji da je od 2004. do 2008. objavljeno 3914 oglasa o kreditima vezanim uz švicarski franak, i to u vrijednosti od 62,4 milijuna kuna. Međutim, da ne bi bilo zabude, iz Brifeinga nigdje ne navode da su toliki iznos banke i platile, od toga se ograđuju s obzirom na moguće popuste u oglašavanju proizvoda.Inače, u materijalu je brdo podataka: navodno je omjer između reklama na TV mrežama i tiskovinim medijima bio 1,7:1, da su u oglašavanju predvodile PBZ i Hypo, te da je ono bilo na vrhuncu 2005.

O tom materijalu banke će se očitovati na sljedećem ročištu, a sud je odredio da se do tada pribavi cijeli niz novih dokaza. Banke su u domaću zadaću dobile da dostave i dokaze za tvrdnju da su se zadužile u inozemstvu u švicarcima u tuženom razdoblju, a trebaju navesti i na koji način. U istom roku također moraju dostaviti sudu podatak o iznosu štednje deponirane kod njih u CHF-ima, kao i zbirni podatak, te pojedinačno po godinama o iznosu kredita u švicarcima.Sud će pak sam pribaviti od HNB-a potvrdu o tečajnoj politici središnje banke što bi trebao rasvijetliti pitanje štiti li HNB tečaj kune samo prema euru ili i prema drugim valutama uključujući i švicarce. Od HNB-a, kako sud nalaže, trebao bi doći i podatak jesu li se banke zadužile u inozemstvu u švicarcima u tuženom razodoblju, te u kojim iznosima. Banke su, sudeći po očitovanjima zastupnika, i jučer bile prilično zabrinute što se tužitelj drži pasivno. Njihovi odvjetnici više su puta prosvjedovali što tužitelj ne odgovara na obrazložene navode koje su banke dosad iznosile u svojim podnescima. 

Zbunili obranu banaka
S obzirom da se Udruga Potrošač uopće ne upušta u raspravu onoga što banke tvrde, već općenito osporava sve navode banaka koji su suprotni tužbenom zahtjevu, može se reći da su takvom taktikom banke zbunjene. Stoga su u srijedu sve izrazile svoje nezadovoljstvo jer, tvrde, to onemogućuje stvarno raspravljanje pred sudom pošto bi same morale isčitavati s kojim se činjenicama tužitelj slaže odnosno ne slaže. I dok tužitelj mudro šuti, može se reći i da sam sudac nastoji situaciju premostiti tako da zapravo pomaže objema stranama navodeći kako da što bolje iskoriste svoju priliku da u postupku obrazlože, te dokažu svoje tvrdnje. 

Prigovor obrane

Sud iznad Općih uvjeta poslovanja banaka

Pored Zakona o potrošačima i općih odredbi Zakona o obveznim odnosima u ovome slučaju, rekao je sudac Radovan Dobronić, treba voditi računa i o posebnim odredbama ZOO-a  koje su u ranijem zakonu bile regulirane u člancima 142. do 144., a u neznatno Izmijenjenom obliku sadržane su i u novome ZOO-u. "One daju ovlast sudu da pojedine odredbe Općih uvjeta poslovanja proglasi i ništavim iz razloga koje navodi", tvrdi sudac odbacujući prigovore odvjetnika banaka da se takva ovlast suda ne može odnositi na parnicu po kolektivnoj tužbi.

Autor: Suzana Varošanec
22. svibanj 2013. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close