Vozači saniteta, nezadovoljni zbog činjenice da im je u posljednja dva mjeseca plaća smanjena za 22,5 posto, najavljuju akcije, a moguće i štrajk ukoliko mjerodavni ne shvate ozbiljno njihov problem i pokušaju ga riješiti.

"Tražimo izmjenu vladine Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova budući da naš koeficijent nije u skladu sa obujmom posla i odgovornosti koju obavljamo. Do prije dva mjeseca naš je koeficijenti bio 0,951 odnosno isti kao i vozača hitne medicinske pomoći uz to što su oni imali dodatak koji mi nikada nismo niti tražili. Vladinom Uredbom koeficijent nam je smanjen na 0,776, a dodatno nam je plaća, kao i svim javnim i državnim službenicima, smanjena za 3 posto", kaže Franjo Šerbetar, vozač saniteta iz Županje dodajući kako je plaća vozača saniteta smanjena za 1200 do 1500 kuna neto i trenutno iznosi 3800 kuna bruto. 

Omalovaženi i diskriminirani
"No, plaća nije najvažniji problem. Naime, vozač sanitetskog prijevoza sudjeluje u timu s medicinskim tehničarom koji je određen ugovorom s HZZO-om te kod prijevoza i prenošenja pacijenata u slučaju izostanka tehničara vozač obavlja 50 posto medicinskih usluga kao vozač pratitelj. Smatramo da smo ovim novim koeficijentom omalovaženi i diskriminirani u odnosu na vozače hitne pomoći zbog obima i odgovornosti našeg posla", kaže F. Šerbetar dodajući da su izostavljeni kao radnici koji sudjeluju u pružanju zdravstvene zaštite. Također, dodaje, radna mjesta u službi sanitetskog prijevoza pri domovima zdravlja prema novoj su uredbi svrstana u radna mjesta III vrste kao i domari i dostavljači bez dodira s pacijentima i imaju jednake plaće. O ovim problemima upozorili su i nadležne u ministarstvima zdravlja, uprave i rada i mirovinskog osiguranja, ali nisu dobili nikakav odgovor. F. Šerbetar ističe da im se odvajanjem sanitetskog prijevoza od hitne medicinske pomoći u listopadu 2010. godine povećao i obim posla.

"U 2010. vozač hitne pomoći u prosjeku je mjesečno vozio 1200 kilometara, a vozač saniteta 5500 kilometara, u 2011. vozač hitne pomoći vozio je mjesečno u prosjeku 1170 kilometara, a mi 5522 kilometra. U 2012. godini vozači saniteta u prosjeku mjesečno prevale 7200 kilometara", objašnjava F. Šerbetar. Dodaje i kako imaju puno prekovremenih sati pa iako je zakonski ograničeno na 32 sata mjesečno, nerijetko imaju i 50 sati prekovremenih. A budući da nemaju pravo na dnevnicu već im se plaćaju prekovremeni, i na taj način im se smanjuju prihodi, kaže F. Šerbetar.Neki od vozača saniteta poput onih u Karlovcu i Ogulinu imaju individualne ugovore sa Zavodom za hitnu medicinu Karlovačke županije za koje dežuraju nekoliko puta mjesečno. Potvrdio nam je to ravnatelj Vlatko Kovačić dodajući da je sve prema zakonu te da vozači uredno za to primaju naknadu.

Voze i u slobodno vrijeme
"Ne razumijem kako je moguće da netko ima individualni ugovor kada Zakon o zdravstvenoj zaštiti dopušta da zavod za hitnu medicinu ima i sanitetski prijevoz? Ako je već postojala potreba, tada su vozači morali dobiti aneks ugovora", kaže Spomenka Avberšek, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi. Dodala je kako je na ove probleme upozorila nadležne u Ministarstvu zdravlja Uz to, kaže, postavlja se i pitanje mogu li vozači saniteta u slobodno vrijeme raditi kao vozači hitne medicinske pomoći s obzirom na edukaciju i uvjete koje moraju zadovoljavati. Također upozorava i kako sanitetski prijevoz ima dežurstva iako bi to prema zakonu trebala raditi hitna pomoć. Također se otvaraju i pitanja poput onog smije li vozač raditi u slobodno vrijeme budući da između dviju službi mora proći minimalno 12 sati, a uz to ne smiju biti niti u sukobu interesa odnosno ne može raditi sličan posao. "Po informacijama koje dolaze s terena izgleda da dosta stvari, kada je u pitanju hitna pomoć, ne funkcioniraju iako smo dobili silne kredite kako bi reformirali taj dio zdravstva i osnovali zavode za hitnu medicinu. Bojim se da će se reagirati kao i obično u sustavu tek kada se nešto dogodi", kaže S. Avberšek dodajući kako je ovo prevažan dio zdravstva da bi ga se pustilo da ne fukncionira. 

Odluka HZZO-a

Hitna pomoć tijekom sezone
U tijeku priprema za turističku sezonu u 2013. godini s ciljem povećanja sigurnosti sudionika u prometu, utvrđena je potreba organiziranja dežurstva dodatnih timova hitne medicinske pomoći na državnim cestama i to uz sudjelovanje radnika županijskih zavoda za hitnu medicinu koji gravitiraju pojedinim dionicama. U tijeku su pregovori kako bi se i ove godine u organizaciju dežurstva ponudom besplatnog smještaja i prehrane uključile Hrvatske ceste. Dogovor je uspostavljen s Autocestom Rijeka-Zagreb koja je osigurala smještaj, ali ne i hranu za tim smješten na punktu Delnice-Lučice te s Ličko senjskom županijom za smještaj u Korenici (punkt Plitvička jezera) i Gospiću, no za prehranu je potrebno osigurati novac, dok je za punkt Karlobag potrebno osigurati novac i za smještaj i za prehranu u hotelu Zagreb. Odlukom HZZO-a koja bi trebala biti usvojena na današnjoj sjednici, napravljena je kalkulacija za 14 timova za ukupno 85 dana koliko će se u ljetnoj sezoni 2013. godine provoditi dodatno dežurstvo te je u državnom proračunu za tu namjenu osigurano gotovo 7 milijuna kuna.

Novac za 85 dana dežurstva
* za plaće standardnog tima dežurstva (doktor, medicinska sestra, vozač) 270.538kn
* za zamjenski tim koji ostaje u ustanovi (doktor, medicinska sestra, vozač) 109.078 kn
* za doprinose na plaću (15,2 posto) 57.701 kn
* za lijekove i sanitetski potrošni materijal 59.501 kn
ukupno za 1 tim 496.820kn
Novac za 85 dana za 14 timova 6,955 milijuna kn
Novac za prehranu i smještaj timova 163.710 kn

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’