EN DE

IPO Facebooka ostavio samo gorak okus

Autor: Tin Bašić
20. svibanj 2013. u 19:30
Podijeli članak —
Euforiju za Facebookom najviše pamte ulagači koji nisu prodali te dionice na vrhuncu/FOTOLIA

Godinu dana nakon IPO-a, Facebook gleda i razrađuje desetke načina kako bi povećao svoje prihode.

Prošla je godina od najatraktivnije javne ponude dionica na američkom tržištu kapitala u povijesti. U svibnju prošle godine Faceebook groznica vladala je Wall Streetom.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi
 

38dolara

vrijedila je dionica Facebooka u IPO, danas je 26 dolara

Trebao je to biti veći događaj od listanja dionica Googla i neviđena tvornica novca za investitore. No nije. Jedna dionica u IPO-u se prodavala za 38 dolara, što je bilo znatno iznad očekivanja. Kompanija je planirala prikupiti oko deset milijardi dolara pa se početni raspon cijene kretao između 28 i 35 dolara. No, balon se drastično napuhao, investitori su tražili te dionice da je na kraju kompanija Marka Zuckerberga prikupila 12,8 milijardi dolara. Prvog dana trgovanja, dionica se popela i do 40 dolara, nakon čega je krenuo pad. Dan nakon uvrštenja, potonula je 13 posto čime je u zrak isparilo 13 milijardi dolara tržišne vrijednosti Facebooka. Četiri mjeseca poslije, dionica je dotaknula dno od 18 dolara po komadu. Uslijedio je strah od novih listanja.

Prošla je godina od najatraktivnije javne ponude dionica na američkom tržištu kapitala u povijesti. U svibnju prošle godine Faceebook groznica vladala je Wall Streetom.

 

38dolara

vrijedila je dionica Facebooka u IPO, danas je 26 dolara

Trebao je to biti veći događaj od listanja dionica Googla i neviđena tvornica novca za investitore. No nije. Jedna dionica u IPO-u se prodavala za 38 dolara, što je bilo znatno iznad očekivanja. Kompanija je planirala prikupiti oko deset milijardi dolara pa se početni raspon cijene kretao između 28 i 35 dolara. No, balon se drastično napuhao, investitori su tražili te dionice da je na kraju kompanija Marka Zuckerberga prikupila 12,8 milijardi dolara. Prvog dana trgovanja, dionica se popela i do 40 dolara, nakon čega je krenuo pad. Dan nakon uvrštenja, potonula je 13 posto čime je u zrak isparilo 13 milijardi dolara tržišne vrijednosti Facebooka. Četiri mjeseca poslije, dionica je dotaknula dno od 18 dolara po komadu. Uslijedio je strah od novih listanja.

Deset dana od uvrštenja pet velikih kompanija odustalo je od listanja na svjetskim burzama što je tržište "lišilo" nekoliko milijardi dolara. A sve to je posljedica loše odrađenog posla banke Morgan Stanley koja je bila agent izdanja Facebookovih dionica. Čak štoviše, netom prije IPO-a objavila je analizu prihoda Facebooka koji nisu bili obećavajući, a koju su poslali samo određenim klijentima. Stoga su regulatori sedam mjeseci kasnije banku kaznili s pet milijuna dolara. Iako se može govoriti o debaklu za tržište kapitala, Zuckerberg i ostali insajderi iz kompanije su u trenucima najveće pomame za dionicama prodali svoje i tako zaradili milijarde. Njih 13 zaradilo je ukupno 9,8 milijardi dolara. Najviše je pri tome zaradio Facebookov investitor Accel Partners, čak 2,1 milijardu dolara. Zuckerberg je, pak, zaradio 1,14 milijardi. No, nakon što se prašina slegla, Facebook je postao samo jedna od tisuće kompanija čijim se dionicama trguje na burzi i koja pokušava preživjeti krizu.

Prije IPO-a, 85 posto njihovih prihoda dolazilo je od oglasa s korisničkih stranica. Danas kompanija eksperimentira s još desetke načina kako zaraditi više. Nakon svega inicijalne ponude dionica na svjetskim burzama normalno se odvijaju, kvalitetne kompanije bez problema prikupljaju svježi kapital. Investitori su najviše fokusirani na gospodarska kretanja problematičnih država i poteze središnjih banaka. Prošlogodišnju euforiju za dionicama Facebooka vjerojatno najviše pamte ulagači koji nisu prodali te dionice na vrhuncu, nadajući se da će one rasti. Nešto slično kao i hrvatski ulagači koji su u IPO-ima kupovali dionice Magme ili Optime telekoma, a one su danas u predstečajnim nagodbama. 

Autor: Tin Bašić
20. svibanj 2013. u 19:30
Podijeli članak —
Komentari (2)
Pogledajte sve

Prvi zakon termodinamike često se izražava kao:

Perpetuum mobile prve vrste nije moguć.

Perpetuum mobile prve vrste bio bi uređaj koji bi u nekom procesu proizvodio energiju “ni iz čega”.

buknulo je i zagasilo se, nema perpetum mobiliea u dovoljnoj mjeri da bi raslo.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close