CARNet, institucija koja je dosad bila usmjerena isključivo na akademsku zajednicu, odjednom se našao uz bok Fini i APIS IT-u i počeo raditi na projektima informatizacije javne uprave. Time je uzbudio telekomunikacijske operatere i IT tvrtke, to više jer javnost o novim poslovima CARNeta zna vrlo malo. O novim planovima CARNeta razgovarali smo s njegovim ravnateljem Zvonimirom Stanićem.

Iz Vladinih objava može se zaključiti da više niste servis za umrežavanje samo akademske zajednice već cijele javne uprave. Koja je nova uloga CARNeta?
Vlada Republike Hrvatske ovlastila je CARNet da pomogne Ministarstvu socijalne politike i mladih na uspostavi mreže i servisa za potrebe Ministarstva, kao i centara socijalne skrbi. Nadalje, tražila je da na isti način pomognemo Ministarstvu zdravlja, HZZO-u, Hrvatskom zavodu za telemedicinu, Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu, Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Nadam se da će biti još sličnih servisa na kojima ćemo raditi u javnoj upravi. 

Zašto CARNet, a ne, recimo, Fina ili APIS IT?
Mislim da to uopće nije dvojba. Za Finu i APIS IT ima mnogo posla na informatizaciji javne uprave i u tom poslu naše su tri ustanove u potpunosti komplementarne. Mislim da je CARNet odabran za poslove umrežavanja zato što u tom području imamo veliko iskustvo, znanje i efikasnu logistiku. Takvu uslugu godinama pružamo akademskom, obrazovnom i znanstvenom sustavu. K tome, CARNet na telekomunikacijskom tržištu kupuje tisuće kilometara telekomunikacijskih vodova po cijeloj Hrvatskoj i zbog toga možemo postići jako dobre nabavne cijene, što u konačnici može rezultirati znatnim uštedama proračunskog novca.

Kolike će te biti uštede?
Cijene TK vodova koje mi zakupljujemo znatno su niže od komercijalnih, što je i normalno, budući da smo jedan od najvećih kupaca na tržištu. Iz tog će razloga i Ministarstvo socijalne politike i mladih i Ministarstvo zdravlja ubuduće kapacitete za svoje mreže zakupljivati od komercijalnih operatera preko nas.

Ali isti posao radi i Fina s Hitronetom?
Točno. Vlada je donijela i odluku koja omogućuje Fini i CARNetu suradnju na izgradnji i povezivanju mreža, njihovo zajedničko korištenje, uspostavu zajedničkih usluga te korištenje zajedničke računalne i podatkovne infrastrukture. Na nama je da pronađemo način nastupa na tržištu kako bismo zajedno postigli još bolje rezultate, kako u cijenama tako i u brzinama iznajmljenih TK vodova.

Je li opravdan strah na telekomunikacijskom tržištu, ali i među IT tvrtkama, da će im CARNet oduzeti tržište?
Za takve strahove nema opravdanja, jer je istina upravo suprotna. CARNet ne namjerava u velikoj mjeri graditi vlastitu optičku infrastrukturu, nego je i dalje, u velikom postotku, planira unajmljivati od telekomunikacijskih operatera. Kako se očekuje potreba za umrežavanjem velika broja lokacija, potrebe za najmom mogu samo rasti, što će značiti više posla za operatere. Dakle, nema straha za operatere. Ono što očekujemo su brzine i cijene koje odgovaraju 2013. godini. Ne prihvaćamo brzine od 512 kbs ili 2 Mbs, koje danas nisu dovoljne ni za mobilne telefone, nego razgovaramo o brzinama od 100 Mbs i više. 

Kakvu ćete suradnju imati s Odašiljačima i vezama (OiV), koji planiraju povezati optičke mreže državnih tvrtki i staviti ih u funkciju za potrebe države i tržišta?
Država će imati sve veće potrebe za kapacitetima i tu postoji prostor za suradnju sa svima. CARNet je krenuo u pregovore s Odašiljačima i vezama kako bi što prije počeli koristiti tu infrastrukturu. Država posjeduje više nego dovoljno optičkih mreža kojima ne samo da može zadovoljiti vlastite potrebe za prijenosnim kapacitetima nego se viškovi mogu ponuditi i na TK tržištu, posebice na područjima gdje ne postoji dovoljan komercijalni interes.

Što ćete koristiti od Odašiljača i veza?
Odašiljači i veze trebali bi izgrađivati i održavati nacionalnu optičku okosnicu, odnosno optičke linkove između županijskih središta. Volio bih da CARNet što prije dobije pristup do te mreže kako bismo ostvarili uštede, omogućili znatno povećanje brzina međugradskih linkova, te također testirali i implementirali tehnologije s kojima smo se dosad susretali samo u laboratorijskim uvjetima.  

Budućnost uz AI

Kako AI mijenja tržište rada i hoće li AI vještine biti novi kriterij u zapošljavanju?

Digitalna revolucija

Domaća aplikacija koja olakšava svakodnevno upravljanje novcem

Ako telekomi nemaju straha, je li on opravdan kod IT tvrtki?
Kod nas se ljudi previše boje promjena. Ni IT tvrtke nemaju razloga za strah, jer značajnija informatizacija javne uprave ne znači samo više mreža, već i više usluga koje je potrebno implementirati, dakle više posla za sve IT tvrtke. CARNet ima usluge koje može ponuditi javnoj upravi i koje već godinama nudi akademskoj i obrazovnoj zajednici, ali nerealno je očekivati da ima dovoljno kapaciteta za sve današnje i buduće potrebe javne uprave. Država u svom vlasništvu ima i Finu i Apis IT, koji zajedno s nama rade na informatizaciji javnih servisa, ali ni naše tri tvrtke zajedno nemaju dovoljno kapaciteta da zadovolje sve potrebe. 

Zašto kažete da nemate kapaciteta?
CARNet ima ukupno pet programera. To su ljudi koji rade za naše potrebe i nema ih dovoljno čak ni za zadovoljenje potreba naših dosadašnjih korisnika, a kamo li za potrebe cijele javne uprave. Mi i danas surađujemo s nizom IT tvrtki na izgradnji novih, kao i na održavanju postojećih servisa.

Ostaje li vam kroz širenje na nove poslove vremena i kapaciteta za akademsku i obrazovnu zajednicu?
Primarno CARNet ostaje servis za ustanove iz znanosti i obrazovanja. One ne smiju osjetiti smanjenje kvalitete dosadašnjih usluga. Naprotiv. Uključenje novih korisnika moralo bi mrežu i usluge podići na još veću razinu stabilnosti i dostupnosti, budući da će se neki životno kritični servisi bazirati na toj mreži. Također, novi korisnici osigurat će proračunska sredstva za pokrivanje troškova povezivanja svojih lokacija u CARNet mrežu. Novim korisnicima omogućit ćemo i korištenje već izgrađenih servisa iz područja mreža, računalne i podatkovne infrastrukture, videokonferencijskih usluga, učenja uz pomoć e-tehnologija, i mnogih drugih.

A što je s izdavačima i drugima čije se usluge ili proizvodi naslanjaju na vas, odnosno rezultat vašeg djelovanja. Primjerice, s e-udžbenicima radite promjene na nakladničkom tržištu?
Da, CARNet potiče razvoj i modernizaciju u obrazovnom i akademskom sektoru. E-udžbenici su dobar primjer jer pomažemo cijeloj jednoj industriji da lakše prebrodi predstojeću tehnološku transformaciju. Mi možemo gurnuti glavu u pijesak i praviti se da se svijet ne mijenja, i da internet i tehnologija ne omogućavaju učenje na posve novi način. Ali taj isti internet već je promijenio način komuniciranja, druženja, igranja, obavljanja raznih poslova i naravno da će promijeniti i način na koji učenici i studenti uče, a profesori prenose svoje znanje. Ako to kao društvo ne prihvatimo, ostat ćemo na začelju popisa zemalja koje provode zajednička mjerenja znanja učenika. Tehnologija mora promijeniti načine i metode učenja i poučavanja koji se u cijelom svijetu nisu značajnije mijenjali u prošlom stoljeću. Što prije to prihvatimo, veće su nam šanse da dođemo u krug najboljih na svijetu. Ministarstvo znanosti je to koje će odrediti tempo i način uvođenja promjena, a CARNet će pomoći da se te promjene provedu na što je moguće bolji i bezbolniji način. Od sljedeće školske godine kreće pilot-projekt u 20 osnovnih i srednjih škola koje će koristiti tablet računala i digitalne nastavne materijale u nastavi. Dosadašnja iskustva pokazuju da učenici puno bolje prihvaćaju i razumiju gradivo koje im se predaje uz pomoć računala i Interneta.

Koji su još javni servisi u koje je uključen CARNet?
Uključeni smo u pilot fazu korištenja nacionalnog informacijskog autorizacijskog sustava NIAS, odnosno sustava koji će omogućiti jedinstvenu autorizaciju na usluge koje će pružati državna uprava, od porezne prijave preko uvida u podatke katastra i gruntovnice, uvid u ocjene i izostanke vašeg djeteta u eDnevniku, zdravstvenih podataka…. Na te ćete se usluge moći prijaviti budućom pametnom osobnom iskaznicom, CARNetovim pristupnim podacima, tokenom banke ili certifikatom Fine. 

e-škola: optika do svake škole, tablet svakom nastavniku…

Za EU fondove pripremamo projekt od 150 milijuna eura

Financiranje redovnih i razvojnih poslova sve je izazovnije. Sredstva iz državnog proračuna, koja čine većinu novca kojim raspolažemo, znatno su smanjena u posljednjih pet godina, i to za više od 35 posto. Polovica našeg proračuna odnosi se na plaćanje unajmljenih domaćih i međunarodnih telekomunikacijskih kapaciteta, a samo 20 posto odlazi za plaće djelatnika. Ostatkom novca moramo pokriti najam radnog prostora i prostora za smještaj opreme, nabaviti novu računalnu, mrežnu i podatkovnu infrastrukturu, održavati postojeću u stalnom pogonu i nadzirati je, izgrađivati nove servise i održavati postojeće, brinuti se o njihovoj sigurnosti, korisnicima pružati neprekidnu podršku, educirati ih za korištenje tehnologije u nastavi… Svjesni smo situacije u državnom proračunu. Stoga se u velikoj mjeri posljednjih godina okrećemo fondovima Europske unije. Trenutačno pripremamo projekt e-škole, koji će se, nadam se, financirati novcem strukturnih fondova. Riječ je o projektu koji obuhvaća postavljanje optičke infrastrukture do svake škole, tablet računalo za svakog nastavnika, izgradnju žične i bežične mrežne infrastrukture u samoj školi, izradu velike količine e-sadržaja za nastavu, edukaciju svih nastavnika za korištenje novih tehnologija, izradu poslovnog informacijskog sustava za škole, sustava za izradu rasporeda i sličnih. Projekt bi trajao od 2014. do 2020. godine i vrijedio bi više od 150 milijuna eura.