Ulaskom u Europsku uniju stvari se u Hrvatskoj neće promjeniti preko noći, nakon 1. srpnja pred njom su novi izazovi, u prvom redu strukturne reforme u gospodarstvu kako bi se pojačala konkuretnost i izgledi za rast, izjavio je povjerenik za proširenje Štefan Fuele na seminaru u Pragu.
"Ne treba očekivati dramatične promjene preko noći. Hrvatska neće biti drukčija zemlja 1. srpnja nego što će biti 30. lipnja. Hrvatska je već sada različita zemlja, koja se transformirala tijekom procesa proširenja. Važne i temeljne promjene već su se dogodile zahvaljujući reformama koje su bile potrebne da bi Hrvatska napredovala u pristupnom procesu", rekao je Fuele u svom govoru na seminaru u Pragu, u organizaciji češkog ministarstva vanjskih poslova, pod nazivom "Dobrodošla u Europsku uniju, Hrvatska!".
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Hrvatska i EU: kudikamo više izazova i opasnosti nego prilika
Ponovimo još jednom koji izazovi i opasnosti očekuju Hrvatsku u EU. Ostavimo po strani što je još preostalo od EU i njeno raslojavanje na jaki sjever i siromašni i nezaposleni jug, kako će se riješiti euro; hoće li na kraju postojati evropska Njemačka ili njemačka Evropa (to jest države koje će Njemačka okupiti oko sebe radi svoje izvozne privrede (asocijacija Euro Nord) a ostali kud koji mili moji itd…itd.).
1. Kada su razlike u razvijenosti, snazi i konkurentnosti prevelike, svaka asocijacija se brzo pretvara u eksploataciju. To je kod Hrvatske vidljivo po tome što najmanje od svih evropskih zemalja izvozi industrijskih proizvoda u Njemačku: 1,7% BDP-a. Češka, na primjer, izvozi 10 puta više. Madžarska oko 15%; Slovačka (saveznik Njemačke u natezanjima oko pomoći perifernim državama zajedno sa Finskom i Nizozemskom) oko 13%.
2. Budući da će Hrvatska više uplaćivati u EU budžet nego što će iz njega primati, to znači da je do sada uglavnom pomagala samo Njemačku (uvozeći od nje od automobila do sireva i jogurata a ne izvozeći ništa). Od sada će dakle pomagati cijelu EU. Ne zaboravimo da ne postoji besplatan prijevod, isto kao niti besplatan ručak. Što mislite tko će plaćati prijevode na hrvatski i sa hrvatskog? Možda Nijemci iz svojih uplata u budžet EU?
3. Po BDP-u po stanovniku Hrvatska nema šanse dostići prosjek EU. Razlike će se dakle i dalje produbljivati (sada je ispod 50% tog prosjeka, ovisno o metodi obračuna – vidi Izvješća o napretku Komisije EU)
4. Članstvo u EU će dodati novi zamah deindustrijalizaciji (seljenje preostalih proizvodnji na istok je već počelo)i tako zacementirati šanse u bilo kakav gospodarski oporavak.
5. Hrvatska nije nikada zatražila pošten odnos u svojim trgovinskim odnosima sa EU, iako tu ne može biti govora o ravnopravnosti (vidi točku 1.). To se kao ne vidi u EU – barem ne službeno.
6. Za zamjeriti je Stephanu Fuelle-u i Komisiji EU da nije službeno upozorila Hrvatsku na gore navedene rizike i opasnosti koje daleko prelaze šanse koje su tek teoretske naravi. To je na indirektan način zloporaba političke nezrelosti i ekonomske naivnosti značajnog dijela biračkog tjela Hrvatske
Uključite se u raspravu