Državljani zemalja Europske Unije uskoro bi bankovne račune mogli otvoriti u bilo kojoj zemlji članici, javlja BBC.

Europska komisija trenutno dovršava prijedlog zakona kojim bi se korisnicima omogućio izbor pružatelja usluga koji im najviše odgovara, što dosad nije bio slučaj.

Procjenjuje se da u EU čak 58 milijuna potrošača starijih od 15 nema bankovni račun što znači kako ne mogu primati plaću, mirovinu ili plaćati račune.

Ako se ovi planovi ostvare, svatko će kod barem jednog pružatelja usluga moći otvoriti račun u bilo kojoj zemlji EU, čak i ako je nezaposleni ili je bankrotirao. Komisija se zalaže i za usvajanje zakona koji će omogućavati besplatna prebacivanja računa iz banke u banku.

Za Hrvate presudna blizina poslovnica

Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG Splitske banke, za Poslovni.hr komentirao je da, ako ovaj prijedlog zakona prođe, to neće uzrokovati značajnije promjene u hrvatskom bankarskom sustavu. "Većina barijera već je uklonjena, a i domaće su banke prilično konkurentne. Valja imati na umu kako su banke u Hrvatskoj dio međunarodnih grupacija, a i našim će građanima prilikom razmatranja otvaranja računa u drugim zemljama  i dalje biti presudna blizina poslovnica", smatra Šantić.

Europska komisija srijedu je usuglasila prijedlog direktive koja bi trebala omogućiti svim građanima EU-a da imaju osnovni bankovni račun, da ga mogu imati i u drugoj zemlji članici te povećati transparentnost u pogledu naknada za vođenje računa kako bi klijenti mogli izabrati najpovoljniju banku.

U današnjem svijetu građani ne mogu u potpunosti sudjelovati u društvu ako nemaju osnovni bankovni račun, koji je postao bitni dio svakodnevnog života jer se uporaba gotovine jako brzo smanjuje. Bankovni račun osim osnovnih transakcija omogućuje i kupovinu putem interneta, plaćanje računa itd. Sadašnje zakonodavstvo koje regulira unutarnje tržište omogućilo je bankama da mogu djelovati prekogranično, u drugim zemljama članicama, međutim to nije vrijedilo za građane koji još uvijek imaju problema s otvaranjem računa u nekoj drugoj državi članici ili kada žele promjeniti banku unutar vlastite zemlje. Prema podacima Europske komisije, oko 58 milijuna građana starijih od 15 godina nemaju bankovni račun.

Intervju

“Uveli smo princip ‘istovrijedni rad – jednaka plaća’ u praksi, a ne samo kao pusto obećanje”

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

"Današnji prijedlog omogućit će se svim europskim građanima otvaranje osnovnog računa. Nadamo se da će lakša usporedba naknada koje banke naplaćuju za vođenje računa dovesti do smanjenja troškova", izjavio je na konferenciji za novinare povjerenik za financijske usluge Michel Barnier.

Razlika u naknadama

Prema istraživanju koje je 2009. godine provela Europska komisija, godišnje naknade za vođenje računa uvelike se razlikuju, kako između zemalja članica tako i unutar jedne članice i kretale su se u rasponu od 41,17 eura do 243,64 eura.

"Prijedlog direktive omogućuje potrošačima diljem EU-a pristup uslugama koje se sobom nosi bankovni račun, bolju usporedbu koja klijentima omogućuje da promjene financijsku instituciju ako nisu zadovoljni sadašnjom. Naš je cilj bolja informiranost potrošača prije i poslije otvaranja računa i omogućiti im da brzo i lako promjene banku ako to žele. Ovaj će prijedlog povećati konkurenciju među bankama koje posluju s građanima, što građanima donosi veći izbor i manje cijene", izjavio je povjerenik za zdravlje i zaštitu potrošača Tonio Borg.

Komisija ističe da je danas vrlo teško uspoređivati ponude i naknade za osnovne račune, a čak i kada je to moguće, vrlo je kompliciran postupak prebacivanja računa iz jedne u drugu banku. Komisija predlaže da se u roku od 15 dana omogući besplatna promjena banke unutar jedne zemlje članice, a u roku od 30 dana kada se račun prebacuje iz jedne u drugu zemlju članicu.

Dođeš, prebaciš račun i potpišeš suglasnost

Prema prijedlogu Komisije promjena banke bit će znatno olakšana. Jedino što će klijent morati napraviti jest doći u banku u koju želi prebaciti račun i potpisati suglasnost. Daljnji postupak preuzima ta banka. Ona kontaktira prethodnu banku i traži od nje prebacivanje podataka i gašenje trajnih naloga. Nova banka zatim otvara te trajne naloge i obavještava treću stranu – telekomunikacijske tvrtke kojima se plaćaju račun za telefon i internet te poslodavce da moraju uplaćivati plaće na novi račun.

Prema novom prijedlogu, pravo na račun s osnovnim uslugama imat će sve građani bez obzira na to jesu li zaposleni, jesu li bankrotirali i bez obzira na njihovu kreditnu povijest. Banke će moći odbiti zahtjeve za otvaranje računa jedino u slučaju da klijent ne ispunjava pravila koja se odnose na sprečavanje pranja novca i borbu protiv terorizma ili ako već imaju račun sa zajamčenim osnovnim uslugama u istoj zemlji članici.

Prijedlog direktive trebaju odobriti Vijeće EU-a i Europski parlament. Direktive su zakonodavni akti Europske unije koji se ne provodi izravno poput uredbi. U direktivima se definiraju ciljevi koji se žele postići, a onda je svakoj zemlji članici prepušteno da sama donese zakon koji će pomoći u ispunjavanju tih ciljeva. Nakon što direktiva prođe postupak u Vijeću i Parlamentu, zemljama članicama se ostavlja određeni rok, koji ponekad traje i nekoliko godina, do kada moraju transponirati direkitvu u svoje zakone.