Izgledi za slovenski rejting ostaju “negativni”, što znači da Moody’s ne isključuje da će ga srednjoročno ponovno sniziti.
Američka bonitetna agencija Moody's snizila je u utorak kreditni rejting Slovenije za dvije razine, na Ba1 s Baa2, svrstavši je time među rizične ("špekulativne") dužnike odnosno "smeće", zbog stanja u njezinim bankama i pogoršanja javnih financija.
Izgledi za slovenski rejting ostaju "negativni", što znači da Moody's ne isključuje da će ga srednjoročno ponovno sniziti.
Američka bonitetna agencija Moody's snizila je u utorak kreditni rejting Slovenije za dvije razine, na Ba1 s Baa2, svrstavši je time među rizične ("špekulativne") dužnike odnosno "smeće", zbog stanja u njezinim bankama i pogoršanja javnih financija.
Izgledi za slovenski rejting ostaju "negativni", što znači da Moody's ne isključuje da će ga srednjoročno ponovno sniziti.
Agencija ocjenjuje da neizvjesnosti u pogledu financiranja zemlje "jačaju izglede da će Sloveniji biti potrebna vanjska pomoć".
Moody's je stroži prema Sloveniji od svojih velikih suparnika. Agencije Fitch Ratings i Standard & Poor's dale su joj ocjenu više, "A-", što je još uvijek u "investicijskoj" kategoriji rezerviranoj za pouzdane dužnike.
Odluka američke agencije prisilila je slovenske vlasti da na brzinu odustanu od emisije državnih obveznica kojom su trebale prikupiti 2,2 milijarda eura s rokom dospijeća od pet i deset godina. Ministarstvo financija blokiralo je tu operaciju i prije službene objave ocjene, uz objašnjenje da se očekuje "moguća odluka u pogledu rejtinga" zemlje.
Po pisanju ekonomskog dnevnika Finance, emisija je ipak naišla na dobar prijem kod ulagača, koji su izrazili dvostruko veći interes od ponude.
Moody's objašnjava da je glavni razlog za snižavanje slovenskog kreditnog rejtinga situacija u bankarskom sektoru. Smatra da postoji "vrlo velika vjerojatnost" da će bankama trebati nova državna injekcija kapitala jer se kvaliteta kredita koje su odobrile kontinuirano pogoršava od 2012.
Moody's procjenjuje dvojbene dugove slovenskih banaka na oko 20 posto ukupnih neotplaćenih kredita na kraju prošle godine. Smatra da slovenskom bankarskom sustavu treba injekcija kapitala od osam do 11 posto slovenskog BDP-a.
Agencija je zabrinuta i zbog lošeg stanja slovenskih javnih financija, ističući da je slovenski dug porastao s 22 posto BDP-a 2008. na 54,1 posto 2012. te da bi ove godine trebao prijeći prag od 60 posto. Nakon spašavanja banaka dug bi mogao porasti na 70 do 75 posto BDP-a.
Osim dokapitalizacije banaka, Slovenija je dovoljno likvidna da izdrži do kraja godine, smatra agencija.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Za prepri43
Erratum- mea culpa, mea maxima culpa! Tako je, radi se o milijardama dolara.
Ovakva greška se može shvatiti iako ne i opravdati – kao objašnjenje mogu reći da sam upravo bio čitao tekst o gubicima nekih naših firmi….
OPET MORAM UPOZORITE NA NAŠE DEŽURNE KRITIZERE, KOJI STALNO PRIGOVARAJU BIVŠOJ VLADI, ŠO JE PRODALA NAŠE BANKE. ŠTO MIASLITE KAKVA BI BILA SITUACIJA KOD NAS, DA JE DRŽAVA UPRAVLJALA BANKAMA ?
OČITO NEKI ¨STRUČNJACI¨NE POZNAJU BANKARSKU TEHNOLOGIJU, PA VELE DA NAŠE BANKE RASPOLAŽU SA GOTOVO 190 MILIJARDI KUNA ŠTEDSNJE. TA SREDSTVA SU ANGAŽIRANA U KREDITIMA ODOBRENIM RAZNIM KOMITENTIMA NA KRATKI SREDNJI I DUGI ROK VODEĆI RAČUNA O TZEKUĆOJ LIKVIDNOSTI.
a ne triba se veseliti ovome ,ako oni budu manje imali,mi ćemo još manje
ipak su nama slovenci najbolji susidi i turisti, ne govorim o političarima oni su gamad a većina je srpskog porijekla
Marx :
… “junk” ne smije prevoditi kao “smeće”?
@ Marx ,
u pravu si .
U ovim krajevima se to pevodi : “negativan rast”
Uključite se u raspravu