Broj od oko 360.400 nezaposlenih u Hrvatskoj trebao bi se dolaskom turističke sezone malo smanjiti.

No, ljetni poslovi ne donose spas – on se krije u trajnijim poslovima, a računica koju smo izveli prema podacima iz lani objavljenog dokumenta Europske komisije (EK) dovodi do šokantnog osvješćenja. Treba nam barem tisuću tvornica! Europska komisija u svom dokumentu naglašava da "industrijske aktivnosti imaju snažan učinak na proizvodnju i zapošljavanje i u ostalim sektorima", a u fusnoti stoji: "Svakih 100 novih radnih mjesta u industriji, stvara između 60 i 200 novozaposlenih u ekonomiji ukupno". Poslovni dnevnik je briselsku računicu prenio na Hrvatsku kojoj, prema tome, treba oko tisuću novih tvornica s prosječno 100 radnika kako bi se, lančanom reakcijom, zaposlili svi koji su na burzi rada. Jasno je da niti jedna ekonomija, pa čak niti ona poput Njemačke ili Švicarske, nema posve iskorijenjenu nezaposlenost. No, i otvaranje tolikog broja novih tvornica čini se kao znanstvena fantastika.

Posljednji podaci o stranim ulaganjima u nas za prošlu godinu poražavajući su i samo potvrđuju da Hrvatska nije zanimljiva investitorima kao mjesto gdje bi ulagali a kamoli gradili tvornice. Stranci su lani u Hrvatsku uložili 973 milijuna eura, što je 10 posto manje u odnosu na godinu ranije. Posebno je poražavajući podatak što je samo tijekom zadnjeg kvartala cjelokupni iznos stranih ulaganja od stotinjak milijuna eura zapravo bilo pretvaranje duga u kapital pojedinih tvrtki. Vlada je, međutim, u Ekonomskom programu za 2013. optimistična i predviđa da će se tijekom ove godine "izvršiti priprema projekata i pokrenuti provedba za projekte koji će otvoriti otprilike 3000 novih direktnih radnih mjesta". Vladini stratezi imaju i ovakvu  računicu: "Svako novootvoreno radno mjesto u velikom projektu za sebe veže otvaranje četiri do osam novih radnih mjesta u srednjim i malim poduzećima i obrtima u okruženju". Vlada se, dakle, nada otvoriti maksimalno 24.000 novih radnih mjesta. Tvornice sa stotinjak radnika (ali i manje) posljednjih su godina u nas rijetkost. Ogledni primjer tvornice koja zapošljava toliki broj ljudi je Rockwool u Istri, koji je sa 100 milijuna eura ulaganja otvorio oko 130 radnih mjesta.

No, taj je greenfield projekt obilježio snažan otpor lokalne zajednice i eko-aktivista, pa i nije najsretniji primjer. Prošlog su mjeseca otvorena dva nova pogona u Slavoniji: investicija tvrtke Saint-Jean Industries vrijedna pet milijuna eura (postrojenje za strojnu obradu dijelova za motore automobila), kojom je zaposleno ukupno 80 ljudi, te novi pogon talijanske grupe Florian koja je u Lipovljanima u tvrtki Lignum otvorila pogone za preradu drvne mase koji će zaposliti dodatnih 120 ljudi (riječ je o investiciji od 38 milijuna kuna). Zvučno ulaganje u novu tvornicu dogodilo se prije nešto manje od dvije godine i u Jakovlju, gdje je Eurocable otvorio 190 milijuna kuna vrijednu tvornicu zaposlivši oko stotinu radnika. Jedna od tisuću novih tvornica koje prijeko trebaju Hrvatskoj najavljena je tvornica energetskih pločica koju će na zasad nepoznatoj lokaciji u Hrvatskoj graditi Atlantic grupa.

Riječ je o investiciji od 10 milijuna eura, a u pogonima će raditi od 100 do 200 ljudi. Nove je tvornice, u Zagrebu i Kninu, s više stotina novozaposlenih, nedavno najavio i vlasnik samoborskog DIV-a Tomislav Debeljak. I dok nezaposlena Hrvatska čeka nove pogone, Moj Posao je objavio rezultate ankete koje je sažeo u rečenicu: prosječan Hrvat želi u inozemstvo, radit će bilo što, ali ne zna odakle početi i nije se prijavio ni na jedan oglas. Dakle, kao i država, građani su, unatoč teškoj gospodarskoj situaciji, inertni. Anketa pokazuje i da bi se 61% ispitanika radi bolje ponude za posao ipak vratilo u Hrvatsku.