Većina ljudi pojednostavljeno gleda na razloge zašto se trudimo na poslu, pretpostavljajući da se radi samo o novcu ili o zadržavanju radnog mjesta, što je opet povezano s novcem. Međutim, mnogo je toga u igri osim zarade, tvrdi američki ekonomist i psiholog Dan Ariely.

Motivirani smo ako u poslu koji obavljamo uočavamo smisao, ako od drugih dobivamo priznanja, ako posao ima stvaralačku crtu i ako svojim radom nekome pomažemo. S druge strane, ako smo angažirani samo na dijelu posla, kao što je slučaj s radom na pokretnoj traci, naša motivacija opada. Isto se događa ako nam nitko ne upućuje pohvalu za obavljen posao, nego nas grdi ili se prema nama drži ravnodušno. "Obično motivaciju i plaću doživljavamo kao jednu te istu stvar, ali motivacija se sastoji i od ponosa, stvaralaštva, smisla, izazova, identiteta, vlasništva i drugog", objašnjava Ariely. Istraživanja koje su obavili Ariely i drugi stručnjaci bacaju svjetlo na čimbenike koji navode ljude da se potpuno posvećuju poslu, umjesto da ga samo otaljavaju.

Rezultat mora biti vidljiv
Studija izvedena na Harvardskom sveučilištu utvrdila je da su radnici produktivniji ako im je plod rada vidljiv. Zadatak sudionika podijeljenih u dvije grupe bio je sastavljati figurice iz Legove serije Bionicles. Sudionici obje grupe dobivali su za svaku sastavljenu figuricu sve manju naknadu, od tri dolara naniže. No, u jednoj grupi istraživači su odlagali sastavljene figure na policu, a u drugoj grupi odmah su rastavljali figurice. Ishod?  Članovi prve skupine prosječno su izradili po 11 figurica, a druge samo po sedam. Iako financijski dobitak nije bio velik, oni koji su pred sobom imali dokaz obavljenog posla radili su s većim zanosom. Što veće priznanje dobivamo za posao, to manje novca tražimo za njega, dokazao je Ariely u jednom istraživanju. Sudionike je podijelio u tri skupine, naloživši im da na listovima papira ispunjenim nasumično poredanim slovima pronađu parove istih slova. Kad su obavili posao, svi su morali reći koliko je novca njihov rad vrijedio.Voditelj eksperimenta postupio je različito prema svakoj skupini. Sudionike jedne skupine pohvalio je kad su predavali papire s rješenjima; članovima druge skupine uzimao je rješenja bez riječi i odlagao ih na stol; članovima treće skupine također je uzimao rješenja bez riječi te ih je odmah nakon provjere bacao u koš.  Ishod? Oni čija su rješenja bacana u koš tražila su dvostruko veću naknadu od onih koje je voditelj eksperimenta pohvalio.

Odobravanje diže moral
Do sličnih je rezultata došlo istraživanje na Harvardskom sveučilištu, u kojemu su dobrovoljci imali zadatak držati izlaganja pred voditeljima eskperimenata. Pred nekim su sudionicima voditelji vidno odobravali tijekom izlaganja, pred drugima su se mrštili, a pred trećima su se držali ravnodušno, skrštenih ruku. Poslije izlaganja, svi su dobrovoljci dobili dodatni zadatak rješavanja jednadžbi. Ishod? Oni čija su izlaganja praćena odobravanjem postigli su bolje rezultate od pripadnika drugih dviju skupina. Očito je da radna sposobnost raste uz pomoć pohvale nadređenih. 

Pomaganje

Zahvalnost

U istraživanju obavljenom na Michigenskom sveučilištu, Adam Grant dokazao je da svijest o pomaganju drugima potiče na trud i požrtvovnost. Na skup radnika u pozivnom centru za prikupljanje sredstava za studentske školarine doveo je studenta koji je održao kratak govor zahvale. Taj je student ranije dobio školarinu zahvaljujući pozivnom centru.Rezultat? Idućeg su mjeseca radnici pozivnog centra proveli 42 posto više vremena na telefonu nazivajući donatore i prikupili 71 posto više sredstava. Nedvojbeno, susret sa studentom koji je imao koristi od njihovog rada naveo ih je da se više potrude.