Nakon deset godina koliko traje politika osnivanja i financiranja klastera, Hrvatska se diči sa čak 90 klastera u raznim djelatnostima, od čega ih je 60-ak na neki način zaista aktivno, ali uglavnom se tu radi o poslovnim udruženjima a ne klasterima konkurentosti koje EU želi podržati i sufinancirati.  

Ocjena je to Barryja Condrona, voditelja tima EU projekta "Podrška razvoja klastera", s jučerašnje konferencije o klasterima kao temelju za inovacije i razvoj. Ukratko, nakon što je uz pomoć stručnjaka iz EU dvije godine snimano stanje u Hrvatskoj i potencijali na terenu, očito je da u posao krećemo s potpuno novih pozicija. Klasteri konkurentnosti, kako ih se naziva i  kako oni funkcioniraju u europskim zemljama, spoj su bliskih tvrtki u određenim regijama te centara izvrsnosti i kompetencije, odnosno znanstvenih središta, i državnih institucija koje ih podržavaju.   Oni su, kako je rečeno, podigli konkurentnost španjolske pokrajine Baskije, a i Francuska je na tome profitirala. Baskija je, primjerice, od 1990. zahvaljujući klasterima konkurentnosti digla BDP po stanovniku sa 90% na oko 130% prosjeka Europske unije. Ulaganja u istraživanja i razvoj su pak dignuta sa 0,5 % BDP-a (Hrvatska je danas na oko 0,75%) na čak 2%, a tvrtke iz raznih klastera konkurentnosti čine 35% baskijskog BDP-a.

Francuska je pak postala jedan od lidera u EU u inovacijama i tehnologiji, a prošlogodišnja studija je pokaza da je trećina članova klastera povećala svoje prihode i izvoz te ih je dvije trećine povećalo i broj zaposlenih. Kako je rekla pomoćnica ministra poduzetništva Dijana Bezjak, trenutno se ažurira hrvatska strategija o klasterima koja bi trebala biti prezentirana u svibnju i pokrivati razdoblje do 2020. godine, a kao rezultat projekta koji je financirala EU, oko 1300 ljudi je već prošlo kroz obuku. Kada taj europski projekt završi u lipnju, ulogu tehničkog tajništva za klastere preuzet će Agencija za investicije i konkurentnost. Dosad su osnovana tri pilot-klastera nove generacije, a predviđeno je osnivanje njih još devet. Tri pilota su: prehrambeno-prerađivački, drvno-prerađivački (ima 50-ak članica) i automobilski klaster (ima 15-ak članica), kroz koje su već predloženi i neki projekti od nacionalne važnosti koji će vrlo vjerojatno aplicirati za novac iz strukturnih fondova Europske unije. Među projektnim idejama su osnivanje centara izvrsnosti za hranu i automobilsku industriju, centri kompetencije za drvo te kulinarska akademija. 

Promjena politike

Sad hoćemo inkubatore, ne poslovne zone

Bez pripreme, Hrvatska neće imati koristi od europskog tržišta, poručio je jučer šef Delegacije EU Paul Vandoren na skupu o klasterima konkurentnosti, koje povezuje s jačanjem  produktivnosti i inovacija. Ministar poduzetništva Gordan Maras je pak najavio da će se Hrvatska orijentirati na klastere u područjima gdje postoji mogućnost visoke dodane vrijednosti, te da će se više ulagati u poslovne inkubatore a ne zone.