Nakon što je jeftina konkurencija novih članica EU izgurala Hrvatske građevinske tvrtke s tradicionalno najizdašnijih tržišta, Njemačke i Rusije, oni se sve više okreću prema prostoru bivše SFRJ, Albaniji, Alžiru i Libiji te Bliskom istoku. Prema riječima Rudolfa Roma, direktor sektora za graditeljstvo pri HGK, vremena samostalnog nastupa domaćih građevinara na Zapadu nepovratno su prošla.

Postali nekonkurentni
“U Njemačkoj poslujemo još isključivo putem detašmana. Od bivšeg Sovjetskog saveza ostala je jedino Ukrajina. Istovremeno, Alžir, Libija i Bliski istok zahvaljujući rastućim cijenama nafte snažno investiraju u infrastrukturu. Završetak sukoba u BiH, Srbiji i Crnoj Gori, otvorio je mogućnosti za nove investicije. Slično je i u Albaniji. Oni žele razvijati turizam, a to ne ide bez suvremenih mostova, prometnica i vodovoda. Žele zaposliti svoje radnike, ali nedostaje im građevinski know how. Zbog toga pozivaju naše tvrtke da grade kod njih. Na raspolaganju su im velika sredstva Svjetske banke i MMF-a”, kaže Rom. Smatra se da bi Albanija uskoro mogla postati jedno od najvećih gradilišta u Europi. Direktor Tehnike Filip Filipec već je posjetio tu zemlju i za očekivati je da zagrebačka tvrtka među prvima uđe na albansko tržište. Tehnika je inače u velikoj inozemnoj ekspanziji. U prvom polugodištu 2006. prihodi od prodaje u inozemstvu su utrostručeni i iznosili su 30,01 milijun kuna. Radi se prvenstveno o objektima visokogradnje u susjednoj BiH, rekonstrukciji tvornice Globus u Kiseljaku, radovima na izgradnji prodajnog centara VelProa u Beogradu i sličnim poslovima u regiji. Iako je do prije nekoliko godina Njemačka predstavljala najvažnije Tehnikino tržište, to više nije tako. “U Njemačkoj i Rusiji te u ostalim zemljama nastalih raspadom bivšeg SSSR-a promijenjene su gospodarske prilike koje su nas učinile nekonkurentnim”, ističe Filipec. Splitski Konstruktor i zagrebački IGH također su se okrenuli susjedstvu. IGH je sudjelovao u izradi 3,5 milijardi eura vrijednoj studiji izvedivosti gradnje autoceste koridorom Vc kroz BiH, a radi i poslove projektiranja i nadzora po Crnoj Gori. Konstruktor je pak napravio pravi poslovni podvig nakon što se nakon dugo vremena kao prva hrvatska građevinska tvrtka uspio samostalno izboriti za dobivanje posla izgradnje cestovnog čvorišta u Kataru, vrijednog 170 milijuna eura. Iznos je veći od ukupnih godišnjih ugovorenih radova tvrtke.

Uvjeti natječaja
“Danas Hrvati nove poslove teško mogu osvajati samostalno. Radi se isključivo u kooperaciji s lokalnim graditeljima. Velika poduzeća poput Ingre, Tehnike, IGH, Konstruktora, Viadukta i Hidroelektre imaju know how, ali na međunarodnim im se natječajima kao uvjet postavlja zapošljavanje tamošnje operative. Domaći građevinari tome se lako prilagođavaju što se očituje povećanjem broja hrvatskih radnika u inozemstvu. Prijeratni broj od 150.000 teško će biti dostignut no napredak je vidljiv”, naglašava Rom. Prema njemu, izvoz građevinskih radova jedini je put kojim mogu ići domaći građevinari. “Hrvatska neće moći još dugo financirati velike infrastrukturne projekte. Od većih je najavljeno samo novo ulaganje u željeznicu i iskop kanala Dunav-Sava. S druge strane, u inozemstvu se nude veliki poslovi, a postoje i mogućnosti njihovog financiranja putem Hrvatske banke za obnovu i razvoj. Uz značajniji angažman gospodarske diplomacije u godinama koje dolaze Hrvate bi trebali češće sretati po inozemnim gradilištima”, napominje Rom.