Iako se čini da tek slijedi dugotrajno “raskusuravanje” u sukobu predsjednika uprave Tvornice olovaka Zagreb Damira Lamze i predsjednika Nadzornog odbora TOZ-a Nenada Markovića, više ni jedna strana nema šansu za pobjedu, pa će to ubrzati događaje. Nakon što je Lamza iznio Poslovnom dnevniku tvrdnju da je Marković cijelo vrijeme bio i odvjetnik TOZ-a, moguć je jedino takav zaključak. Pritom, država kao dioničar ima način kojim će vratiti organe društva u zakonski okvir. Država ima mogućnost intervenirati preko svog predstavnika u NO TOZ-a, a od takvog njezinog stava ovisi funkcioniranje pravne države u konkretnom slučaju. Pritom ne bi trebalo biti upitno hoće li HFP iskoristiti svoju vlasničku poziciju (drži 13 posto dionica) u funkciji provođenja zakona. Činjenice poput onih da se dosad držala neutralno i da su joj promicale razne nezakonitosti osnov su za kritiku HFP-a da je svojom pasivnošću tolerirao radnje, jučerašnjih partnera, a današnjih protivnika. Na izričito pitanje “je li Marković zastupao TOZ, znači je li bio i odvjetnik društva”, Lamza je odgovorio potvrdno. “Marković je cijelo vrijeme zastupao tvrtku u nizu sporova, a i tu ću dokumentaciju predati Hrvatskoj odvjetničkoj komori. Uprava će pokrenuti inicijativu da se to promijeni”, kaže Lamza. Sve do trenutka u kojem je TOZ-ov predsjednik uprave to rekao, moglo se i radilo o priči u kojoj je teško procijeniti rasplet. Trajanje i ishod bili bi neizvjesni, zavisili bi o tome koliko još ima informacija o “prljavom rublju”. No kad predsjednik uprave svjedoči o takvom sukobu interesa predsjednika NO Markovića, otkriva novi moment koji ne definira samo sudbinu Nadzornog odbora nego i Uprave.

Čelnici TOZ-ovih organa upravljanja, personificirani kroz Lamzu i Markovića, ali i cijeli organi u aktualnom sastavu, nemaju zakonski osnov za funkcioniranje. U nizu informacija koje je javnost doznala upravo ovih dana zahvaljujući njihovom obračunu odlučujuću snagu ima upravo ta o sukobu interesa nadzora i zastupanja. To dovodi do, na prvi pogled, nevjerojatne ali zakonske posljedice. Nadzorni odbor te kompanije, zbog sukoba interesa Markovića kao odvjetnika TOZ-a i kao predsjednika NO, nema ni jednu pravno valjanu odluku, a to onda znači da je ništava i odluka o imenovanju Uprave. Sve to piše u Zakonu o trgovačkim društvima, a odredbu koja zabranjuje sukob interesa između nadzora i zastupanja, pod prijetnjom ništavosti svih odluka Nadzornog dobora, prezentira Marijan Hanžeković. “Zakon o trgovačkim društvima zabranjuje odvjetniku koji zastupa društvo da bude član Nadzornog dobora ili njegov predsjednik. Kršenje tog pravila ima za posljedicu ništavost odluka Nadzornog odbora”, kaže Hanžeković. Kako je i država svojom nezainteresiranoću bila sudionik odluka NO TOZ-a koje, po svemu sudeći nemaju pravnu valjanost, danas ima odlučujući zadatak vratiti odnose u kompaniji u okvire zakona. To znači da treba tražiti izvanrednu skupštinu dioničara, a na njoj treba postaviti novi Nadzorni odbor koji će imenovati Upravu. Kako je država ipak reagirala, a stav je HFP-ova predstavnika da će danas na sjednici NO zatražiti izvanrednu reviziju poslovanja TOZ-a izvješće o trezorskim dionicama, treba očekivati da će ići do kraja. Pritom odluka NO u vezi s potencijalnom smjenom Uprave TOZ-a nije ni potrebna, kad je sve ništavno.