Oporbeni saborski klubovi neće podržati vladin prijedlog rebalansa državnog proračuna jer smatraju da on ne donosi zaokret u ekonomskoj politici kako bi zemlja izišla iz krize, a HDZ-ova zastupnica Martina Dalić ministru financija Slavku Liniću poručila je da bi "umjesto preodgoja poduzetnika, trebao razmisliti o preodgoju državne administracije".

Linić je, naime, u raspravi kritizirao pojedine poslodavce koji unatoč ostvarenom profitu otpuštaju radnike, a dobit iznose iz Hrvatske te napomenuo kako je potrebno mijenjati mentalni sklop takvih poduzetnika. Posebno je pritom spomenuo T-HT, koji otpušta ljude, iako, tvrdi Linić, ima prostora za ulaganja i manju cijenu usluga.

Kazao je da je Vlada nizom mjera pokušala pomoći gospodarstvu, a za krizu u kojoj su se zatekli optužio je same gospodarstvenike, ustvrdivši da su investirali u trgovinu i nekretnine čak i kada je kriza potresla američko tržište.

Unatoč tome, rekao je, Vlada će nastaviti poticati gospodarstvo i najavio je nove potpore u suradnji s HNB-om.

"Potrebna je suradnja monetarne vlasti, imali smo je prošle, imat ćemo je i ove godine", poručio je Linić.

"Ako mjere koje ste poduzeli ne daju rezultate, možda je vrijeme upitati se je li sve s tim mjerama u redu. Ako već razmišljate o preodgoju poduzetnika jer s njima, kao, nešto nije u redu, zašto ne slušate što govore strani poduzetnici. Njih ne treba preodgajati, a govore isto što i hrvatski – administracija, sporost, kompliciranost, nemogućnost realizacije ideje i gubitak volje za poduzetništvo. Možda bi bilo dobro preodgojiti državnu administraciju, umjesto preodgoja poduzetnika", uzvratila mu je Martina Dalić.

Kazala je kako proračun ne smije biti izolirani dokument, već ga treba pratiti barem trogodišnji plan razvoja i oporavka.

Liniću je poručila da je njegov najveći problem što je preaktivan, dok su ministri koji bi trebali provoditi strukturne reforme nevidljivi i inertni.

POSLOVANJE

Okolišne deklaracije kao potvrda održivog razvoja NEXE proizvoda

Mirovinski sustav

Zašto je trostupni mirovinski model pametniji nego što se misli?

Upozorila je da će Vlada imati nove probleme zbog ekonomskog nadzora koji će i nad Hrvatskom početi provoditi Europska komisija.

"Nije problem samo u tome što se deficit zadržava iznad tri posto. Hrvatska u tome nije jedina, ali problem će biti to kako će Hrvatska pokrenuti oporavak i razvoj. Postavit će se pitanje strukturnih reformi, tržišta rada i državne administracije i nadam se da će tada vlada imati više respekta prema tim pitanjima", poručila je Dalić.

Linić joj je, pak, uzvratio da bi izostanak reformi doista mogao značiti probleme, među ostalim i zbog nerealnih kolektivnih ugovora koje je ova vlada naslijedila od HDZ-ove.

"Ulazimo u EU, a mnogi ne shvaćaju što to znači. Nema li razvoja, bit će rezanja, jer će Vlada polagati račune za prekomjernu potrošnju i deficite, a onda budite uvjereni da će mnogi ugovori, koji su sklapani neodgovorno, biti raskinuti", rekao je Linić.

Dinka Burića (HDSSB) čudi da se ide u rebalans unatoč Linićevim tvrdnjama o uspjehu fiskalizacije. "Što bi tek bilo da fiskalizacija nije polučila uspjeh", rekao je Burić.

Upitao je i "uz čije odobrenje se ova ali i sve prethodne vlade zadužuju u inozemstvu po lihvarskim kamatama, dovodeći u dužničko ropstvo građane" te "kako je moguće očekivati gospodarski rast kad Vlada neshvatljivom poreznom politikom guši gospodarske subjekte".

Linić mu je odgovorio da gospodarstvu nije uzeta ni kuna, nego da je, dapače, kroz manji zdravstveni doprinos i druge mjere, poticano s četiri milijarde kuna, što su platili građani kroz povećani PDV.

Kazao je i da je "porezno opterećenje građana došlo je do krajnjih granica, zbog čega se odlučilo da nema daljnih ulaganja", rekao je Linić.

Valter Boljunčić (IDS) ocijenio je da Vlada prebrzo odustaje od investicija.

"Ne može se govoriti da je cilj javnih poduzeća da se restrukturira uz 10 tisuća radnih mjesta manje", kazao je Boljunčić, dodavši kako se efikasnost može postići i tako da se zadrže ljudi uz nove poslove, prenamijenu ili njihovo širenje.

Pohvalio je povećanje davanja za znanost od 40 milijuna kuna.

Nezavisni Damir Kajin rekao je kako se kane rezati investicije, a ne prava. "Ne režu se plaće i penzije. Pristup je socijalan i bio je politički predvidiv, očekivan a mislim i da je razborit", rekao je.

Milorad Pupovac (SDSS) neprihvatljivim smatra smanjivanje stavke za stambeno zbrinjavanje u područjima od posebne državne skrbi.

"Često su programi stambenog zbrinjavanja, bez obzira radi li se o izgradnji obiteljskih kuća ili zgrada ili dodjeli građevinskog materijala, stambeno zbrinjavanje je često jedina ozbiljnija privredna aktivnost na tim područjima. Ovim smanjenjem ćemo im ozbiljno umanjiti gospodarske mogućnosti", upozorio je Pupovac.