Prema planu projekt bi se trebao početi provoditi sljedeće godine, a trajao bi do 2017.
Uzevši u obzir da kroz našu županiju prometuju 102 vlaka, od čega kroz Zabok 88, te da 1600 stanovnika Zaboka svakodnevno putuje vlakom, infrastrukturni projekti koje su na panel-raspravi u Zaboku najavili članovi Uprave Hrvatskih željeznica vesele Zagorce.
Financiranje iz IPA-e
Uzevši u obzir da kroz našu županiju prometuju 102 vlaka, od čega kroz Zabok 88, te da 1600 stanovnika Zaboka svakodnevno putuje vlakom, infrastrukturni projekti koje su na panel-raspravi u Zaboku najavili članovi Uprave Hrvatskih željeznica vesele Zagorce.
Financiranje iz IPA-e
HŽ Infrastruktura najavila je da je pred potpisivanjem ugovor za izvedbu projekta modernizacije i elektrifikacije pruge Zaprešić – Čakovec na dionici Zaprešić – Zabok. Projekt će se financirati iz Instrumenta pretpristupne pomoći IPA, ukupna vrijednost mu je 68 milijuna eura, a planirano je da se provodi od 2014. do 2017. godine. Postojeća dionica pruge zadnji je put obnovljena 1978. godine, a zbog dotrajalosti najveća dopuštena brzina prometovanja je 40 do 60 kilometara na sat. Stoga se planira rekonstrukcija, da se omogući brzina od 120 kilometra na sat, elektrifikacija, ojačanje za promet vlakova mase 22,5 tona po osovini, opremanje signalno-sigurnosnim i telekomunikacijskim uređajima i rješavanje problema željezničko-cestovnih prijelaza osiguravanjem.
U Zaboku će se rekonstruirati i željeznički kolodvor i stajališta, izgraditi pješački pothodnik, kao i novi teretni kolodvor, koji bi opsluživao industrijsku zonu. Elektrifikacijom i postizanjem projektirane brzine omogućit će se uključivanje u sustav prigradskoga željezničkog prometa na širem području Zagreba.
Gospodarski razvoj
Zadovoljstvo projektom izrazili su gradonačelnik Zaboka Ivan Hanžek i županica Sonja Borovčak, ističući da je prometna povezanosti bitna za povećanje kvalitete života Zagoraca te za razvoj gospodarstva i turizma.
Na panel raspravi govorilo se i o planovima gradnje ogranka X, paneuropskog željezničkog koridora koji bi se trebao pružati od Maribora, preko Krapine do Zagreba te njegovo uključivanje u mrežu europskih koridora, čime bi se otvorile mogućnosti za snažniju prometnu afirmaciju Hrvatske u EU, no tu zasad postoji protivljenje Slovenije.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu