Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Vrijednost obveznica s ocjenom AAA pala čak 60%

Autor: Tin Bašić
27. ožujak 2013. u 22:01
Podijeli članak —
Standard&Poor's i Moody's državama masovno režu rejtinge, pa ni SAD ni Velika Britanija ni Francuska više nisu u klubu devet A/EPA

Sve manje najboljeg državnog duga uzrokovalo je prekrajanje svjetske karte kreditnih rejtinga.

Od kada je sredinom rujna 2008. godine bankrot američke investicijske banke Lehman Brothers pokrenuo lavinu i najveću krizu u novijoj povijesti, tri najveće rejting agencije – Standard&Poor's, Moody's i Fitch, bile su primorane državama masovno snižavati rejtinge.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Sukladno tome količina državnih obveznica s najvišim rejtingom pala je od početka krize za više od 60 posto. Protjerivanje Amerike, Velike Britanije i Francuske iz kluba "devet A"(riječ je o državama s najvišim retingom, kao što su Njemačka, Austrija, Kanada, Luksemburg, Norveška) uzrokovalo je pad vrijednosti najsigurnijih državnih obveznica na svijetu sa 11 bilijuna dolara s početka 2007. na samo četiri milijarde, piše Financial Times. Pad vrijednosti najkvalitetnijih državnih dugova u velikoj je mjeri posljedica američkog snižavanja rejtinga u kolovozu 2011., što je napravila agencija S&P. Sve manje najboljeg državnog duga uzrokovalo je, piše FT, dramatično prekrajanje svjetske karte kreditnih rejtinga, što ide na ruku brzorastućim tržitima.

Od kada je sredinom rujna 2008. godine bankrot američke investicijske banke Lehman Brothers pokrenuo lavinu i najveću krizu u novijoj povijesti, tri najveće rejting agencije – Standard&Poor's, Moody's i Fitch, bile su primorane državama masovno snižavati rejtinge.

Sukladno tome količina državnih obveznica s najvišim rejtingom pala je od početka krize za više od 60 posto. Protjerivanje Amerike, Velike Britanije i Francuske iz kluba "devet A"(riječ je o državama s najvišim retingom, kao što su Njemačka, Austrija, Kanada, Luksemburg, Norveška) uzrokovalo je pad vrijednosti najsigurnijih državnih obveznica na svijetu sa 11 bilijuna dolara s početka 2007. na samo četiri milijarde, piše Financial Times. Pad vrijednosti najkvalitetnijih državnih dugova u velikoj je mjeri posljedica američkog snižavanja rejtinga u kolovozu 2011., što je napravila agencija S&P. Sve manje najboljeg državnog duga uzrokovalo je, piše FT, dramatično prekrajanje svjetske karte kreditnih rejtinga, što ide na ruku brzorastućim tržitima.

Zbog toga su investitori i financijski regulatori prisiljeni ponovno definirati pojam "sigurna imovina". Istovremeno, dok su sniženi rejtinzi obveznica SAD-a i europskih zemalja, što je u posljednjih nekoliko godine dominiralo u svjetskim medijima, analitičari FT-a ukazali su na cijelu seriju rasta rejtinga u ostatku svijeta, pogotovo u Latinskoj Americi. Na vrhu tog popisa od siječnja 2007. godine nalaze se Urugvaj, Bolivija i Brazil. S druge pak strane, u istom razdoblju najviše su sniženi rejtinzi zemalja s juga Europe među kojima je Grčka s najvećim padom predvodnik popisa. "Prije pet godina svijet je bio prilično predvidljivo mjesto. Krize banaka obično su se događale na tržištima u razvoju. Sada se, pak, nalazimo u svijetu u kojemu je puno takvih pretpostavki nestalo", kazao je David Riley, čelni čovjek za rejtinge u agenciji Fitch.

Najviše rejtinge i dalje imaju napredne države zapadnog svijeta, ali u posljednjih šest godine, prosječni rejting najviše je pao u eurozoni. Suprotno od toga, najveći prosječni rast rejtinga ostvaren je u Latinskoj Americi, nakon koje slijede novoidustrijalizirane azijske države. "Ova promjena pokazuje gdje će u budućnosti biti snažan i održivi rast", kaže Bart Oosterveld iz agencije Moody's. S tim se slaže i John Chambers iz S&P-a i dodaje da su na mnogim tržištima u razvoju napravljene reforme  zbog kojih im je uostalom i porastao rejting. "Pomogli su i bolji gospodarski uvjeti u tim državama. Znatno je lakše provesti reforme kada imate vjetar u leđima, a ne kontra sebe", zaključio je Chambers.

Autor: Tin Bašić
27. ožujak 2013. u 22:01
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close