Pred nama je još jedna godina recesije s očekivanim padom BDP-a od dva posto uz brojne neizvjesnosti pa imperativ mora biti povratak investicijskog rejtinga države. Bez njega neće biti kvalitetnih ulagača ni investicija pa posljedično niti značajnijeg rasta gospodarstva.

Nanovije je to očekivanje koje je iznijela Hypo Alpe-Adria banka u svojoj polugodišnjoj publikaciji "Macroeconomic Outlook 2013.-2014.".Dok je ministar financija Slavko Linić u SAD-u zadužio državu za novih 1,5 milijardi dolara, financijski krugovi upozoravaju da je povoljna situacija na međunarodnim tržištima kapitala stvorila tek prividno sigurno okruženje. "Visoka likvidnost na financijskim tržištima omogućila je posljednjih mjeseci zemljama lošeg kreditnog rejtinga uspješno i povoljno zaduživanje, kako će vjerojatno biti i sa Hrvatskom, no to će samo odgoditi fiskalnu konsolidaciju", rekao je direktor Ekonomskih istraživanja Hypo banke Hrvoje Stojić. Obilje novca posljedica je ekspanzivnih monetarnih politika u pokušaju pokretanja rasta, no dok je to spustilo cijene zaduživanja, istovremeno je u kombinaciji s lokalnim izborima praktično zaustavilo nužne reforme na rashodnoj strani proračuna.

Vlada je tako smanjila svoje ambicije za fiskalnom konsolidacijom i reformama u mirovinskom, zdravstenom i socijalnom sustavu. U ekonomiji u kojoj je kratkoročni dug već dosegnuo trećinu BDP-a i jedan je od najvećih u regiji svako odgađanje reformi je potenciranje problema jer podrazumijeva novo zaduživanje. "To povećava rizik od previsoke razine javnog duga koji će 2014. (s uključenim garancijama i HBOR-om) dosegnuti 80 posto BDP-a što nas opasno približava visoko zaduženim ekonomijama", upozorio je glavni ekonomist Hypoa Hrvoje Stojić. Ako nećemo sami obuzdati javni dug u tome će nam tada 'pripomoći' Europska unija i izgledni ulazak u Proceduru pretjeranog deficita. Kao prezadužena članica dobit ćemo popis nužnih reformi koje će trebati provesti što će stabilizacijski djelovati na javne financije. Nepoštivanje naloženog Bruxelles će kažnjavati ograničavanjem pristupa strukturnim fondovima.

Razbijanje dogme
Stojić poručuje da za povratak investicijskog rejtinga najprije treba razbiti dogmu da je fiskalna konsolidacija nužno prociklička i provesti nekoliko dalekosežnih reformi. To su prije svega reforma mirovinskog sustava, od podizanja praga umirovljenja, ukidanja indeksacije povlaštenih mirovina te povećanje penalizacije prijevremenih umirovljenja. Također, tu i je reforma tržišta rada, no ako padne cijena rada nužno je da se smanji cijena roba i usluga, primjerice ukidanjem subvencija i podizanjem konkurentnosti, kako bi se izbjegao šok. "Kratkoročno ne treba očekivati hrabrije reformske poteze čiji se pozitivni efekti ne bi materijalizirali prije sljedećeg izbornog ciklusa za nepune dvije godine", kaže Stojić. Napominje ipak, da je pozitivno što Vlada priprema reforme tržišta rada s naglaskom na 'fleksi-sigurnost' i daljnju racionalizaciju kolektivnih ugovora. Premda dobrodošle, te reforme neće donijeti kratkoročne preokret na tržištu rada sve dok traje 'depresivna' agregatna potražnja. No, koliko god da su troškovi takvog 'reformskog lutanja' veliki, čemu je najbolji primjer ugrožavanje potencijalne stope rasta, fokus ne smije odlutati sa ciljanog ekonomskog modela temeljenog na privatnim investicijama i izvozu. Nakon ovogodišnjeg pada od dva posto, u Hypou očekuju sramežljivih 0,25 posto rasta BDP-a u idućoj godini. Tako će u radzdoblju od sedam godina, od pretkrizne 2007. do 2014. kada bi trebali biti punopravna članica Europske unije, stopa rasta BDP-a zabilježiti jedan od najvećih padova u Europi, a po tom neslavnom rekordu Hrvatska se svrstala odmah iza Grčke. Negativni rizici koji prijete rastu i oporavku, osim neizvjesnosti u eurozoni na koju smo gospodarski naslonjeni, su isključivo domaće prirode. 

Izlazak iz Cefte
Ulaskom u EU, odnosno izlaskom iz Cefte zbog rasta carinskih barijera Stojić očekuje negativni efekt na rast od 0,4 do najviše 0,5 postotnih bodova. S druge strane, neizvjesno ostaje koliko će pozitivnog efekta donijeti novac iz europskih fondova jer su iskustva europskih članica šarolika. Okupljenim gospodarstvenicima u Hypo centru prezentaciju na temu o tiskanju novca, tečajnim ratovima i inflaciji održao je globalni makrostrateg VTB Capitala Neil MacKinnon. Prema njemu prva zemlja koja će izaći iz krize u 2013. bit će SAD u kojem se već vide naznake oporavka, no eurozona bi mogla očekivati stagnaciju ili vrlo blagi rast. "Instinkt mi govori da ćemo doživjeti još jednu pauzu ili pad prije nego tržišta krenu uzlaznom putanjom. Pred eurozonom su deflacijski pritisci i to je velik potencijalni problem koji bi mogao proširiti podjele između Sjevera i Juga", smatra MacKinnon.Osvrćući se na ciparsku krizu i neortodoksno rješenje oporezivanjem štednje u bankama, MacKinnon nije skrivao svoje neslaganje. "Porez je bio pogreška jer potkopava sigurnost štediša da će im država garantirati za depozite i kreira opasan presedan.

Šteta je već nastala; ja bih sad stavio svoj novac u banku u SAD-u ili Švicarskoj", kritizirao je ideju za koju smatra da bi mogla dovesti do bijega depozita iz južnih zemalja Europe.Ulazak Hrvatske u Europsku uniju u srpnju ocijenio je kao priliku, ali i prijetnju. "Očite prednosti od ulaska u Uniju su ulaz na zajedničko tržište, uklanjanje barijera i niz drugih trgovinskih prednosti. Ali, učite iz primjera zemalja poput Italije, Cipra, Grčke i Portugala. Uzmite si dovoljno vremena da implentirate strukuturne reforme i prilagodite svoje gospodarstvo europskom pa čak i deprecijacijom svoje valute", poručio je MacKinnon. "Trebate rast da biste provodili reforme, loše je štedjeti radi štednje. Važno je naučiti te lekcije jer ćete u suprotnom imati dugotrajnu recesiju i neće imati prostora za smanjivanje duga", poručio je VTB-ov strateg. 

Razvoj

Sve ovisi o pravim potezima

Na pitanje jesu li realna očekivanja Vlade da će punopravno članstvo u EU od prvog srpnja donijeti ekonomski zamah, MacKinnon je poručio: "Ulazak u EU može donijeti puno, ali nije čarobni štapić. Ekonomski uspjeh ovisi o isključivo o tome da implementirate prave strukturne poteze i izbjegnete one krive", poručio je Banskim dvorima. Prilikom izrade iduće makroekonomske prognoze, Hrvatska bi trebala biti članica EU. Što se može realno promijeniti u šest mjeseci? "Kod nas se stvara lažna dogma da su reforme za nerazvijene. Bitno je razriješiti dilemu: želimo se razvijati ili ne? ", zaključio je Stojić.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe