Mol se posljednjih dana sve više nalazi na meti bankara koji jedan za drugim smanjuju ciljanu cijenu dionice kompanije. Nakon Deutsche banke i ING-a, to je učinio i Credit Suisse, koji je ciljanu cijenu dionice smanjio s 30.679 forinti na 29.338 forinti. Prema analitičarima Credit Suissea, predviđanja za Mol su dodatno pogoršana predviđenim nižim maržama za 2006.-2007. godinu koje su smanjile 12 mjesečnu ciljanu cijenu dionice za oko 4 posto. Ipak, očekuju kako će dionica nadmašiti stopu rasta samog tržišta jer i dalje ostaje fundamentalno isplativom, posebno u svjetlu nedavnog pada cijene. Analitičari ING-a daju preporuku da se dionica kupuje, ali su smanjili ciljanu cijenu na 26 s 28 tisuća forinti, navodeći kao glavni razlog poreze. Jednako čine i analitičari Deutsche banke, koji su ciljanu cijenu snizili s 24 na 23 tisuće forinti i dali preporuku da se dionica kupuje. Tijekom prošlog tjedna analitičari globalnog tržišta nafte i plina u Credit Suisse snizili su predviđene cijene nafte i naftnih derivata za posljednje tromjesečje ove godine potaknuti rastom potražnje za naftom nižim od očekivanog: “Iako smo snizili predviđenu cijenu Brent sirove nafte sa 66,95 dolara po barelu na 64,93, projekcije za nakon 2006. godine ostavili smo nepromijenjene, jer za razdoblje od 2007. do 2009. godine očekujemo prosječnu cijenu od 63 dolara po barelu za Brent”. Osim tih, revidirane su i projekcije cijena ostalih naftnih kompanija iz Europe, Bliskog istoka i Afrike: “Prilagodili smo cijenu za barel Ural nafte imajući u vidu razliku u odnosu na Brent. Ipak, negativne posljedice na naša predviđanja zbog pretpostavki nižih cijena sirove nafte i derivata bile su ublažene pretpostavkama o višim cijenama na domaćim tržištima, koje smo povećali s 36 na 38 dolara po barelu za ovu godinu i s 33 na 34 dolara po barelu za sljedeću godinu”.

Prema jednom anonimnom domaćem analitičaru, sniženje ciljane cijene dionice nije nikakvo iznenađenje. Vrlo jednostavno, riječ je o tome da je Mol najavio smanjenje cash flowa čime je smanjena i vrijednost kompanije. Prema Hrvoju Stojiću iz Hypo-Alpe Adria banke, poput OTP i Mol je padom cijene dionica nepravedno kažnjen za probleme i nestabilnost koji potresaju mađarsku političku scenu. Poslovni fundamenti obiju kompanija se ustvari poboljšavaju. Svakako, Mol se na meti analitičara našao i zbog najava o novim akvizicijama gdje se kontinuriano spominje domaća Ina, u kojoj Mol već posjeduje udjel. Otkako je potpisan predugovor između slovenskog Petrola i ruskog naftnog diva Lukoila, u redove Mola i Ine uvukao se nemir. Mol je dao prijedlog za dokapitalizaciju Ine koji je hrvatska vlada odbila, pa će se tijekom nedavno najavljene inicijalne javne ponude Mol sa svima ostalima morati boriti za kupnju dionica Ine. Prema Stojiću, Mol bi realizacijom dokapitalizacije bez sumnje dokazao svoje ozbiljne i dugoročne namjere, a i ovako je sigurno da će tijekom javne ponude Mol biti u stanju ponuditi dobru cijenu za dionice Ine. Ipak, ni Lukoil nije u golemoj prednosti pred Inom i Molom, smatra Stojić. Ina ima bolju i veću regionalnu ekspertizu nego što je ona Petrolova, a pozicija u regiji im je učvršćena kupnjom bosanskog Energopetrola.