Povjerenik za proširenje i politiku susjedstva Europske komisije Štefan Fuele u utorak je na predstavljanju završnog izvješća o pretpristupnom monitoringu čestitao Hrvatskoj na izvrsno obavljenom poslu, istaknuvši da je ispunila obveze i zahtjeve u svim poglavljima te da nema potrebe za produljenjem monitoringa.

"Čestitam na izvrsno obavljenom poslu… Hrvatska je pokazala sposobnost u ispunjavanju svojih obveza na vrijeme, prije pristupanja", kazao je Fuele na izvanrednoj sjednici hrvatske vlade. Podsjetivši da "će sada biti 28 članica", kazao je da se "iznimno raduje sudjelovanju Hrvatske u EU u drugoj polovici godine". "Hrvatsku smo pratili po posebnom režimu", priznao je Fuele i dodao da su ključna bila poglavlja Tržišno natjecanje, Pravosuđe i temeljna prava i Pravda, sloboda i sigurnost, ali da je bilo i 10 zadaća koje je trebalo napraviti.

"Sve su one dovršene, ispunjene ili će to uskoro biti", rekao je Fuele, podsjetivši da je Hrvatska na putu prema članstvu u EU prošla "zahtjevan put, više nego ijedna druga zemlja". "Ne vidim potrebu za produljenjem sustava monitoringa", bio je jasan Fuele, ocjenivši ovo posljednje izvješće "prekretnicom u hrvatskoj uspješnici". Poručio je da je Hrvatskoj u prvih šest mjeseci na raspolaganju 650 milijuna eura i da ih treba iskoristiti. Također je rekao da je Hvatska odličan primjer drugim državama kandidatkinjama za proširenje.

Predsejdnik hrvatske vlade Zoran Milanović kazao je na sjednici da je ovo tek "kraj početka" u procesu ulaska u EU. "Pred nama je u slijedeće dvije i pol godine da ispunimo sve kriterije i da postanemo dio Schengena", rekao je Milanović i dodao da će to zahtijevati mnogo napora. Također je istaknuo da je Hrvatska u procesu pristupanja prošla provjeru kao niti jedna članica do sada, ali da je to sve "bilo sa svrhom i smislom". Naš cilj je, rekao je hrvatski premijer, da Hrvatska bude u društvu s najuređenijom državama , gdje vladaju "red i pravila".

Prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić kazala je na sjednici da je približavanje Hrvatske Uniji, kroz brojne reforme koje smo proveli, omogućilo "političko sazrijevanje" i "izgradnju institucija". "Mislila sam da nikada neću čuti neke riječi koje ste danas izrekli. Za sve nas koji dugi niz godina na različitim funkcijama radimo na ovom poslu ovo neobično znači", kazala je Pusić.

"Put u EU iskoristili smo za političko sazrijevanje… uz još jednu dodatnu, važnu ulogu, a to je izgradnja institucija", kazala je Pusić. Uvjerena je i da je Hrvatskoj neobično koristilo sudjelovanje u radu institucija EU u svojstvu promatrača, u proteklih godini dana, a očekuje da će se takva praksa primjenjivati i kada EU budu pristupale susjedne zemlje. Također je istaknula da Hrvatska svoje proširenje vidi kao "proširenje sa zadatkom", a to je stabiliziranje "regije".

"Za nas je važno stabiliziranje naše regije", rekla je Pusić i dodala da će Hrvatska učiniti sve što je u njezinoj moći da države kandidatkinje "prođu kroz razdoblje reformi i kvalificiraju se za članstvo". Prema njezinim riječima, slijedeći cilj je Schengen i vjeruje da je Hrvatska svladala tehnologiju i da će to biti "zadaća koju ćemo prihvatiti s velikim entuzijazmom". Rekla je da je hrvatska vlada posebno ponosna na način na koji su riješeni problem sa Slovenijom.

"Kroz partnerstvo u rješavanju problema, naši odnosi su bitno bolji nego ranije", kazala je Pusić i dodala da će 2. travnja nazočiti ratifikaciji pristupnog ugovora u slovenskom parlamentu. "Problem je bio doći do spoznaje da nema pravednog i nepravednog puta u EU, nego onog puta na kojem si sposoban riješiti teškoće s kojima se susrećeš, a one će biti jednim dijelom iste za sve, a jednim dijelom specifične za svaku zemlju", kazala je Pusić.

Budućnost uz AI

Kako AI mijenja tržište rada i hoće li AI vještine biti novi kriterij u zapošljavanju?

Digitalna revolucija

Domaća aplikacija koja olakšava svakodnevno upravljanje novcem

U zavšnom izvješću o pretpristupnom monitoringu koji je Europska komisija objavila u utorak, a povjerenik za proširenje Štefan Fuele predstavio u Zagrebu, zaključuje se da Hrvatska ispunjava obveze i zahtjeve iz pristupnih pregovora u svim poglavljima i bit će spremna za članstvo 1. srpnja 2013. godine.

"Hrvatska je dovršila deset prioritetnih zadaća identificiranih u Sveobuhvatnom izvješću Komisije iz listopada 2012. godine. Komisija je stoga uvjerena da će Hrvatska biti spremna za članstvo 1. srpnja 2013. godine", ključna je rečenica u zaključcima izvješća, koja osigurava da se na vrijeme dovrši proces ratifikacije pristupnog ugovora u preostalim zemljama članicama.

To je treće i završno izvješće o monitoringu, koje je Komisija objavila od završetka pristupnih pregovora. Dva se izvješća odnose na tri najteža poglavlja – Tržišno natjecanje, Pravosuđe i temeljna prava i Pravda, sloboda i sigurnost, a treće Sveobuhvatno izvješće o monitoringu, objavljeno u listopadu prošle godine, odnosilo se na sva poglavlja. U prethodnom, Sveobuhvatnom izvješću o monitoringu, Komisija je identificirala 10 zadaća koje Hrvatska "dovršila, ispunila ili uskoro biti ispunjene".

Tih deset zadaća su: potpisivanje privatizacijskog ugovora za Brodosplit i poduzimanje potrebnih mjera kako bi se pronašlo održivo rješenje za brodogradilište 3. Maj i Brodotrogir u cilju dovršenja restrukturiranje brodogradnje; provedba kratkoročnih mjera razrađenih u rujnu 2012. za jačanje učinkovitosti pravosuđa i smanjivanje broja zaostalih sudskih predmeta; prihvaćanje zakona kako bi se osigurala provedba sudskih odluka i smanjenje broja neprovedenih odluka; uspostava povjerenstva za sukob interesa kako bi moglo započeti s radom; prihvaćanje novog zakona o pravu na pristup informacijama kako bi se pojačao pravni i administrativni okvir u području pristupa informacijama; prihvaćanje zakonskih akata kako bi se osigurala provedba zakona o policiji; dovršenje izgradnje graničnih prijelaza na neumskom koridoru; zapošljavanje graničnih policajaca u skladu s ciljanim brojem za 2012.; dovršavanje i usvajanje strategije o migracijama s jasno definiranim mjerama za integraciju najranjivijih skupina migranata; jačanje kapaciteta za prevođenje i reviziju pravne stečevine kako bi se ta zadaća ispunila do dana ulaska u EU.