Njemačka vlada odlučila je da neće sama pokretati postupak za zabranu njemačke neonacističke stranke NPD, strahujući od ponovnog neuspjeha u izbornoj godini. Vlada je u srijedu objavila da će umjesto toga podržati odvojenu inicijativu 16 njemačkih saveznih država da se od njemačkog Saveznog ustavnog suda zatraži da zabrani NPD. Zabrana političkih stranaka jako je osjetljivo pitanje u Njemačkoj, koju još progone sjećanja na nacistički i komunistički režim koji su gušili svaki otpor.

Njemačke vlasti pokušale su zabraniti NPD 2003., ali u tome nisu uspjele. Pozivi da se stranku pokuša ponovno zabraniti postali su se sve glasniji nakon što je 2011. otkriveno da je jedna neonacistička ćelija u zadnjih nekoliko godina počinila niz rasističkih ubojstava, što je šokiralo zemlju. "Mislimo da pokretanje vlastitog zahtjeva (da se zabrani NPD) nije potrebno. Dovoljno je ako to učini jedno državno tijelo, tada će slučaj biti pokrenut", rekao je ministar unutarnjih poslova Hans-Peter Friederich.

"Desni ekstremizam, kao onaj koji zastupa NPD, nema mjesta u našem društvu", dodao je. Zabrani su se oštro usprotivili ministri Slobodnih demokrata (FDP), mlađeg koalicijskog partnera, smatrajući da je rizik ponovnog neuspjeha prevelik i da bi išao u prilog stranci, osobito u svjetlu jesenskih parlamentarnih izbora. NPD je opovrgnuo da je povezan s ćelijom neonacista koji su od 2000. do 2007. ubili osmero Turaka, jednog Grka i jednu policajku, osudivši ubojstva.

Pokušaj zabrane stranke 2003., koji su podržali gornji i donji dom njemačkog parlamenta i njemačka vlada, propao je jer je Savezni ustavni sud odbacio predmet pošto je otkriveno da su u redovima NPD-a djelovali vladini tajni agenti. NPD je radikalniji od populističkih protuuseljeničkih stranaka u Francuskoj, Velikoj Britaniji i Nizozemskoj. Zauzima se za punu zaposlenost, veći nacionalni suverenitet u obrani i vanjskoj politici i zabranu useljavanja. Kritičari tvrde da je povezan s nasilnim rasističkim skupinama.

Stranka ima nešto manje od 10.000 članova i do sada nikada nije prešla prag od pet posto glasova za ulazak u Bundestag (donji dom parlamenta), no ima zastupnike u dvije pokrajinske skupštine u istočnoj Njemačkoj (Saska i Meklenburg-Zapadna Pomeranija). Njemački Savezni ustavni sud odbacio je početkom ožujka pokušaj NPD-a da osigura veću zakonsku zaštitu potvrdom da je njezino djelovanje u skladu s Ustavom. Stranka se nadala da će Sud odlučiti da je "lojalna Ustavu" i time potkopati zahtjev gornjeg doma njemačkog parlamenta Bundesrata da je se zabrani. Sud je zaključio da politička stranka ne može tražiti sudsku odluku o svojoj ustavnosti. Odbacio je također pritužbe NPD-a da njemački parlament i vlada krše njegova demokratska prava prijetnjama da će zabraniti stranku.

Uz to, donji dom njemačkog parlamenta Bundestag prekinuo je nedavno isplatu državnih subvencija NPD-u zbog nepravilnog korištenja proračunskih sredstava. Riječ je o iznosu od 113.000 eura koji je NPD trebao dobiti za 2012. Kao i svaka stranka u Njemačkoj, NPD je primao za svaki glas dobiven na europskim, parlamentarnim ili regionalnim izborima iznos od 85 centi, koji se smanjuje na 70 centi čim stranka dobije više od 4 milijuna glasova. Bundestag isplaćuje te subvencije tromjesječno. U 2011. stranka je dobila ukupno 1,32 milijuna eura.

Novac je obustavljen zbog pogreške u knjigovodstvu za 2007. zbog koje je Savezni administrativni sud stranci u prosincu prošle godine izrekao kaznu od 1,27 milijuna eura, što ona nije platila. Glasnogovornik NPD-a Frank Franz ocijenio je da je stranka žrtva kampanje kojom se želi spriječiti njezina nazočnost na njemačkoj političkoj sceni u izbornoj godini.

ekonomski rast

Jedan sektor ima presudan utjecaj na rast Hrvatske – i nije turizam

strateško pitanje

Banke ulažu milijarde u ovo i to nema veze s novcem koji posuđuju