Već četvrti mjesec zaredom HDZ u istraživanju Promocije plus CRO-Demoskop, provedenom na 1300 ispitanika, “bježi” SDP-u unutar jednog postotka, pa tako Sanaderova stranka u rujnu uživa 26,43 posto biračke potpore, dok Račanovi slijede s 25,46 posto. Iza njih su se smjestili HSP s 8,07, HNS sa 7,87, te HSS s 5,83 posto, dok ostale stranke ne prelaze petpostotni izborni prag. Prilično izjednačeni rezultati dvije vodeće stranke dugi niz mjeseci upućuju na to da nijedna nije zadobila bitnu i odlučujuću prednost, pa će u formiranju iduće Vlade glavni faktor predstavljati koalicijski potencijal svake od njih, čime značajno na cijeni dobivaju manje stranke, unatoč tome što će vjerojatno vrlo teško prijeći deset posto. To također znači da će bitno osnažiti “dionice” HSS-a i HSU-a, koji se još nisu opredijelili, dok je blokovska podjela kod ostalih stranaka za potrebe formiranja iduće parlamentarne većine manje-više jasna.

Predizborni savezi
Istraživanje pokazuje da će se u ozbiljnoj igri, osim dvije vodeće stranke, zadržati još HSP, HNS, HSS, HSU i HSLS (pri čemu će dvije potonje zbog stabiliziranja oko izbornog praga morati računati na blagotvorno djelovanje D’Hondta). Novosti za rujan ne donosi ni lista najboljih kandidata za premijera, vodeći je i dalje Ivo Sanader s 24,3, drugi je Radimir Čačić s 21,1, a treći Ivica Račan s 15,9 posto, pri čemu je Čačić u odnosu na prethodni mjesec još povećao svoju prednost nad Račanom (s 2,6 na 5,2 posto). I dok se Sanader uglavnom drži oko postotka svoje stranke, Čačić je bitno popularniji od svog HNS-a, i svojom kampanjom nije pridonio jačanju narodnjaka (štoviše, HNS je pao za 0,2 posto), a, s druge strane, Račan ima daleko manju potporu nego njegov SDP.

U premijerskoj igri još je i Anto Đapić, no, s ozbiljnim zaostatkom u odnosu na suparnike, sa svega 8,9 posto. Neupitan na listi pozitivaca čitavu godinu je predsjednik Stjepan Mesić, iako rujanski postotak od 28,8 posto, predstavlja tripostotni pad u odnosu na prethodni mjesec. Drugi, Sanader, već mjesecima se drži oko 18 posto, a na trećem je mjestu zagrebački gradonačelnik Milan Bandić s 9,2 posto, koji već drugi mjesec zaredom istiskuje s tog mjesta svog šefa Račana.

Lista negativaca
S prva dva mjesta na listi negativaca već se godinu dana ne skidaju HDZ-ovci Sanader i Šeks, no nakon što mu je u srpnju i lipnju Šeks oduzeo primat, u rujnu se na čelo liste, s 22,4 posto vratio Sanader, što pokazuje da je afera Verona imala utjecaja na odlučivanje ispitanika. Šeks je negativac za 21,7 posto anketiranih. Treći je Račan s 10,5 posto, i to s povećanim brojem onih koji ga negativno ocjenjuju, jer ga je u kolovozu na crnu listu smjestilo 8,5 posto birača. Vladu Ive Sanadera ne podupire 48,1 posto građana (nikako 20,8 i uglavnom ne 27,3 posto), potporu dobiva od 32,3 posto ispitanih (5,7 u potpunosti i uglavnom da 26,6 posto), dok se 19,5 posto ne može odlučiti.

Afera Pliva najvažniji događaj u rujnu
Afera Pliva najvažniji je događaj za 27,9 posto ispitanika, s 18,8 posto slijedi rušenje bespravnih objekata u Rogoznici, s 18 posto afera Brodosplit, dok je uhićenje osumnjičene riječke kriminalne skupine na četvrtom mjestu s 12,3 posto. Članstvo u EU podupire 53,2, protivi se 41,4, a neodlučnih je 5,5 posto. Jak je otpor priključenju NATO-u – 53,2 posto, integriranje podupire 37,7 posto, neodlučnih je 9,1 posto.
(sb)