Zbog dugoročno niskog fertiliteta i produljenja očekivanog trajanja života, Hrvatska se ubraja među "najstarije" zemlje u svijetu, a ako se nastave dosadašnji demografski trendovi i ne useli više ljudi, broj stanovnika do 2030. u Hrvatskoj bi se mogao spustiti ispod 4 milijuna, upozorava se u istraživanju "Ekonomika starenja u Hrvatskoj" koje je danas predstavljeno na Ekonomskom fakultetu.

Po toj projekciji, broj osoba starijih od 65 dosegnut će milijun, a u tih milijun iz populacije iznad 65 "najstarijih starih" u dobi iznad 80 godina bit će više od 250 tisuća. Hrvatska je populacija u prosjeku stara 42 godine, a zanimljiv je i podatak da je u Hrvatskoj oko 100.000 starijih od 65 godina više nego djece u dobi do 14 godina, istaknuo je Ivan Čipin, jedan od urednika istraživanja provedenog na uzorku od 1190 ispitanika u 855 kućanstava. Porast broja starijih osoba pogađa i zdravstveni sustav za koji se u Hrvatskoj izdvaja oko 8 posto BDP-a. Spolna struktura stanovništva starijeg od 50 godina pokazuje da su žene u većini i njih je 57 posto dok je muškaraca 43 posto.

Zanimljiv je i podatak da oko pet posto populacije starije do 50 godina nikada nije bilo u braku. Oko 70 posto ih živi u braku s partnerom, a svaka peta osoba je udovac ili udovica. Kako muškarci žive kraće od žena pokazuje i podatak prema kojem je u dobi iznad 75 godina samo svaki šesto muškarac udovac, dok su dvije do tri žene u toj dobi udovice. Svakoj drugoj osobi u toj dobi dijagnosticirane su bar dvije kronične bolesti.

Jedna od karakteristika te populacije su i loše zdravstvene navike pa tako 45 posto ispitanika ima prekomjernu težinu, a pretilo ih je 27 posto, pri čemu prednjače muškarci. Svakoj drugoj osobi osobi iznad 50 godina liječnik je dijagnosticirao visok krvi tlak. Udio starijih radnika na tržištu rada u Hrvatskoj jedan je od najnižih u Europi, a na uzorku muškaraca mlađih od 65 godina zaposleno je njih 43 posto, dok kada je o ženama riječ, njih 28 posto.

U Hrvatskoj je posebno izražen rizik od siromaštva kojem je izložena svaka treća žena i svaki peti muškarac stariji od 65 godina, dok je taj rizik nešto smanjen za osobe između 50 i 64 godine. Za demografa Anđelka Akrapa iznimno je zanimljiv i podatak prema kojem više od 40 posto ispitanika starijih od 50, a kojima su roditelji još živi, kontaktira s njima svaki dan. Češće se kontaktira s majkama nego očevima, pa tako tek nešto manje od pet posto očeva živi s ispitanicima u istom kućanstvu, ali kada je riječ o majkama onda se ta brojka penje na čak 20 posto.