Parnica protiv osam banaka zbog "švicaraca", odnosno valutne klauzule i jednostrane primjene kamatne stope nastavljena je danas svjedočenjem klijenata banaka s dugoročnim kreditima vezanim uz franak, čiji je rast tečaja u kombinaciji s rastom kamata brojnim dužnicima, nakon višegodišnje otplate, povećao iznos preostale glavnice.
Jedan od njih je teolog Slavko Vukmanov Šimokov iz Rovinja koji je 2006. u OTP banci uzeo stambeni kredit od 173.000 franaka, što je tada vrijedilo 850.000 kuna, ali je nakon 82 plaćene rate dužan više od milijun kuna.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Kada će se napokon javiti neki CHF dužnik koji se žali na nepravdu što ima manju kamatnu stopu od dužnika u drugim valutama? Meni to nikako nije jasno. Što su ti ljudi mislili zašto su dobili manju kamatnu stopu? I sam imam CHF stambeni kredit i svoju ugovornu obvezu ću ili ispuniti ili skrušeno tražiti milostinju. Dužnici u CHF-u koji se bune da su prevareni ili imaju čudno shvaćanje značenja pravne i poslovne sposobnosti ili su pak sami varalice. “Ignorantia iuris nocet” je jedno od temeljnih pravnih načela.
Čovjek uzeo franke koje je konvertirao u kune, i sad zarađuje kune kojima vraća franke. I što sad hoće? Zašto ne kaže koliko je franaka dužan. Uzeo je 173000 franaka i sada je vjerojatno dužan manje franaka nego tada. Ovo računanje u kunama je kao da zbrajaš kruške i jabuke. Da to sve konvertira u meksički peso bio dužan 10ml pesosa.
Pa banka ih nije lagala, franak se zaista pokazao kao vrlo sigurna valuta. Dok se svjetski financijski sustav raspadao, a dionice tonule kao kamen, franak je ne samo ostao stabilan nego doživio i značajan rast. Kad je par godina poslije prijetio raspad eurozone, švicarski franak je doživio još veći rast i porastao otprilike koliko i cijena zlata, što je valjda najbolja moguća potvrda sigurnosti pojedine valute. Jedini je problem što dužnici nisu kupovali švicarski franak, već uglavnom nekretnine, čija je vrijednost također pala premda znatno manje nego npr. dionice.
A kako bi povoljne kredite dobivali Milanovici,jakovcici, Lorencini i slicni.
Tkoo mu je kriv sto nije u rodu sa Milanovicevima.
Uključite se u raspravu