Nakon što su gotovo godinu dana nepovratno bacili u vjetar, čime je državni proračun oštećen za desetke milijuna kuna, ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina i njegova pomoćnica Vesna Gantner Kuterovac konačno su pripremili novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu.

U njega su ugradili rješenja na kojima su inzistirala obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) putem svojih udruga i prijetili prosvjedima ako bude usvojen u obliku koji su Jakovina i Gantner Kuterovac gurali od lipnja 2012. do prvog čitanja u Saboru početkom ove godine. Ključni zaokret u najnovijoj verziji Zakona, koja će ovih dana u Sabor na drugo čitanje (Poslovni dnevnik raspolaže preslikom), vezan je uz zakup državnog zemljišta. Uveden je limit od 100 hektara za jedno poljoprivredno gospodarstvo, no ostaje rok zakupa od 50 godina. Od prve prezentacije Zakona lani u lipnju pa sve do prvog čitanja u Saboru početkom veljače u njemu nije bio ograničen broj hektara državnog zemljišta koje će neko gospodarstvo moći dobiti u zakup. Poljoprivredne udruge i obiteljska poljoprivredna gospodarstva prozivala su ministra i pomoćnicu da ciljano pogoduju velikim poljoprivrednim sustavima, najčešće spominjući Agrokor.

U revidirani zakonski okvir uveden je limit i za prodaju državnog zemljišta izravnom pogodbom. Državne oranice bit će moguće prodati uz uvjet da u kontinentalnim županijama parcele ne prelaze 10.000 četvornih metara, dok u Jadranskoj regiji, odnosno priobalju i na otocima, ne mogu biti veće od 2000 kvadrata. U bivšim prijedlozima Zakona površina državnih oranica za izravnu prodaju bila je određena tek opisno. Morala je biti manja od privatne parcele s kojom je graničila, čime je ostavljena mogućnost da privatnik koji u vlasništvu ima 10 hektara, primjerice, od države izravnom pogodbom kupi 9,99 hektara.     Obiteljska gospodarstva i zadruge, kojih uopće nije bilo u dosadašnja dva "retuširanja" prijedloga, sada su uvrštena u zakon. Čak su potisnuli s vrha liste tvrtke i fizičke osobe, kojima su kreatori zakona prethodno dali isključivo pravo sudjelovanja u natječajima za zakup državnoga zemljišta.

Golemo nezadovoljstvo OPG-a najbolje ilustrira podatak da je među korisnicima poljoprivrednih potpora više od 80.000 obiteljskih gospodarstava i oko 1200 tvrtki. OPG-ima je u dorađenom Zakonu dopuštena još jedna novost. Zbog smrti, invaliditeta ili umirovljenja pravo na zakup do isteka roka moguće je prenijeti na drugu osobu, dok se obrtnicima ostavlja opcija prenošenja prava zakupa na nasljednike. Dvojac Jakovina-Gantner Kuterovac predomislio se i u vezi s raspodjelom novca prikupljenih od zakupa državnog zemljišta. Županije su najprije izbrisali iz financijske križaljke, a sada ih opet uvrštavaju, no neće dobiti 25 posto, koliko im je davao aktualni zakon, nego 10 posto. Županije su višestruko kažnjene: i za bivše natječaje dobivat će po 10 posto.

Naime, polovica državne zemlje već je raspoređena prodajom ili zakupom, a obročna naplata prodanog državnog zemljišta donosi znatno veći priljev novca nego zakup. I dok je županima novac navodno uskraćen zbog toga jer u 18 županija stoluje HDZ, (grado)načelnici će profitirati. Naknada rezervirana iz novog zakupa, ali i prošlih natječaja, za općine i gradove uvećana je s dosadašnjih 50 na 65 posto, dok država ostaje na svojih 25 posto. O zakupu državnog zemljišta neće odlučivati tročlano povjerenstvo (dva člana iz Agencije za zemljište i jedan iz lokalne samouprave) nego tri predstavnika Agencije plus dva lokalca. Novost je i obveza Agencije da jednom godišnje Vladi podnese izvješće o radu. Lista prekršajnih odredaba i novčanih kazni uglavnom je ostala ista, dodano je tek jedno povećanje. Maksimalna kazna za pravne osobe koje oštete poljoprivredno zemljište zbog korištenja štetnih tvari podignuta je sa 100 na 200 tisuća kuna.   

Glavne novosti u Zakonu o poljoprivrednom zemljištu

Prioritet će imati obiteljska poljoprivredna gospodarstva i zadruge, dok su prije imale tvrtke 

Ostaje rok od 50 godina za koncesije  

Kako će se dijeliti novac od koncesija? 

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Država dobiva 25 posto, županija 10, a općina 65. Sada 25 posto ide državi, 25 posto županiji, a 50 posto općini