Francuski predsjednik Jacques Chirac pozvao je koncem prošlog tjedna da se provede “prava rasprava” o proširenju Europske unije, nakon odluke da se 1. siječnja iduće godine u članstvo primi Rumunjsku i Bugarsku. Chiracova poruka novi je uznemirujući signal za Hrvatsku koji dolazi dva dana nakon što je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso rekao kako će Hrvatska moći ući u članstvo Europske unije tek nakon što Unija dobije svoj novi ugovor. “Ne bi bilo pametno dovoditi nove članice, osim Rumunjske i Bugarske, prije nego što se riješe institucionalna pitanja”, kazao je Barroso početkom prošlog tjedna.Chirac je pak tijekom svoga govora na summitu frankofonskih zemalja u Bukureštu također podsjetio da će se Francuzi na referendumu očitovati o svakom novom proširenju.

Potreban konsenzus
“Za proširenje je ponajprije potreban minimum političkog konsenzusa” i “treba ga prihvatiti narod. Zbog toga sam odlučio da će se o svakom sljedećem proširenju odlučivati na referendumu u Francuskoj”, kazao je Chirac. Pozivajući se na “institucionalne posljedice proširenja” i na njegove “financijske posljedice”, Chirac je ocijenio da je potrebna “prava rasprava o samim načelima proširenja unutar Europske unije”. Francuska je osim Nizozemske bila jedina zemlja članica EU-a koja je na referendumu u svibnju 2005. odbacila prijedlog europskog ustava oko kojega se 25-orica još ne mogu dogovoriti. Pitanje ustava trebalo je među ostalim regulirati i daljnja proširenja EU-a, budući da trenutno važeći Sporazum iz Nice predviđa samo 27 članica, dok bi Hrvatska trebala postati 28. Također, nakon zelenog svjetla dvjema novim članicama ponovno se čuju problemi poput “apsorpcijski kapaciteti” ili “zamor od proširenja”, što bi moglo predstavljati najave odgađanja ulaska novih članica dok Europa ne riješi institucionalnu krizu u kojoj se nalazi.

Brže reforme
Tonino Picula, bivši ministar vanjskih poslova i saborski zastupnik SDP-a to je za Poslovni dnevnik komentirao tvrdnjom kako sada više nije samo pitanje kada će naša zemlja biti spremna za EU, već i kada će EU biti spremna za Hrvatsku.
Iako iz Europe nastoje umiriti Hrvatsku tvrdnjama da se sve te najave odnose prvenstveno na Tursku i da problemi oko ustava neće usporiti ulazak Hrvatske, razlozi za zabrinutost ipak postoje. Prema tvrdnjama nekih oporbenih političara, Hrvatska bi mogla biti mirnija da smo bili brži u provođenju reformi potrebnih za ulazak u članstvo. Našu se zemlju često podsjeća na borbu protiv korupcije i organiziranoga kriminala kao najveće probleme na putu prema Uniji, a Rumunji i Bugari upravo su u tim područjima bili najviše kritizirani.Osim toga, ni prilagodba zakonodavstva ne teče prema planu, pa je tako s europskom pravnom stečevinom Hrvatska ove godine uskladila samo šest zakona od planiranih 59 što je objašnjeno složenošću procesa. Ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović rekla je kako se tom pitanju pristupa oprezno i u uskoj suradnji s Europskom komisijom da se prijedlozi zakona ne bi po nekoliko puta vraćali u zakonsku proceduru.