Konzorcij “Austrian Power and Enwiroment Tehnology” koji će graditi osam velikih energetskih objekata u BiH čine Warech, Porr, Poyry, Alstom, Siemens, Vith, Alpine i Wew. Konzorcij je formirala austrijska vlada prije osam godina. Zapošljava na desetine tisuća radnika, a do danas su gradili niz značajnih energetskih objekata u svijetu. Austrijski vepleposlanik u BiH Werner Almhofer i trgovinski savjetnik pri veleposlanstvu u Sarajevu Robert Luck izrazili su zadovoljstvo odlukom Vlade F BiH da posao izgradnje velikih energetskih objekata dodijeli austrijskim tvrtkama. Apetova investicijska ponuda vrijedna je 2,5 milijardi eura. Iz austrijskog veleposlanstva najavili su kako će na izgradnji energetskih objekata u BiH biti angažirane domaće tvrtke poput Energoinvesta, Hidrogradnje te metalnih tvornica. Izgrađeni objekti ostat će u vlasništvu BiH, a investitor će svoja potraživanja naplatiti preuzimanjem struje iz Elektroprivrede BiH i Elektroprivrede HZ Herceg Bosne. Strateški partner za izgradnju velikih energetskih objekata u F BiH izabran na osnovu javnog poziva za iskazivanje interesa za njihovu gradnju, a ne natječaja.

Ministru energetike, rudarstva i industrije F BiH Vahidu Heći stiglo je pismo od potpredsjednika austrijske vlade i ministra prometa, inovacija i tehnologije Huberta Gorbacha u kojem ga podsjeća na Memorandum o razumijevanju o infrastrukturnoj korporaciji u energetici i tehnologiji za zaštitu okoliša te na osnovu njega traži od Vlade F BiH da ponudu Apeta pozitivno prihvati. Apetova ponuda odnosi se na gradnju četiri hidroelektrane (Ustikolina, snage 3×22 MW, Vranduk od 21 MW, Rmanj Monastir od 2×35 MW, Vrilo od 42 MW), dvije termoelektrane (Tuzla snage 7,370 MW i Kakanj od 230 MW) te rudnika i termoelektrana (Bugojno 2 puta 300 MW i Kongora 2 puta 275 MW). Vlada F BiH donijela je odluku o dodjeli posla austrijskom Apetu samo na osnovu poziva za iskazivanja interesa za gradnju ne provodeći međunarodni javni natječaj pa su iz, također, austrijskog koncerna Verbund, računajući na uobičajen postupak, tvrdili kako će se prijaviti na natječaj kada on bude objavljen. Verbundova ponuda od 3,5 milijardi eura iznosila je više od APET-ove pa je glasnogovornik konzorcija Gerald Schulze rekao: “Sarajevo još nije objavilo odgovarajući javni natječaj pa ni mi nismo poslali ponudu. Nema ponude, samo se iskazuje zanimanje.”

U ponudama za iskazivanje interesa za gradnju velikih energetskih objekata u F BiH bilo je nekoliko u kojima se nudilo više ulaganja i od konzorcija koja su prošle poslovne godine iskazala veliku dobit. Tako je odbijena ponuda Public Power Corporation S.A. i Contor LLC-a čija je prošlogodišnja dobit iznosila 135,73 milijuna eura, ponuda britanskog AES-a čija je dobit iznosila 491,46 milijuna, norveškog Statkrafta čija je prošlogodišnja dobit iznosila 696,32 milijuna eura, austrijskog Verbunda čija je dobit bila 402 milijuna eura, češkog CEZ-a s dobiti 739 milijuna eura, njemačkog ENBW-a čija je dobit iznosila 521,6 milijuna eura… Osim Austrijanaca koji će graditi osam velikih energetskih objekata, dva objekta će graditi prema koncesijskom ugovoru sarajevska tvrka Intrade energija. Njihova je vrijednost oko 300 milijuna eura. Intrade energija imala je lani dobit od 209 eura i ima tri zaposlena. Premda se u javnosti kao vlasnik Intrade energija predstavlja Nihad Spahalić stvarni je vlasnik slovenski Istrabenz, tvrde neslužbeni izvori u Sarajevu. Istrabenz se poslužio sarajevskom tvrtkom kako bi dobio unosnu koncesiju za gradnju dviju hidroelektrana u gornjem toku Neretve u sj. Hercegovini. Kako tvrde pojedini mediji u Sarajevu, Hećo htio je dodijeliti Intrade energiji i gradnju 8 velikih hidroelektrana na osnovu samoincijativne ponude, ali nakon što je samoincijativnu ponudu poslala i tvrtka Tehel čiji je direktor Ante Marković, a predstavlja skupinu ulagača iz Italije, Vlada F BiH je bila obvezna objaviti javni poziv za prikupljanje ponuda.