Cijeli niz postojećih financijskih zakona mijenjat će se u sklopu pregovora s Europskom unijom i tzv. screeninga za financijske usluge, a jedan od onih kojima izmjene slijede veoma brzo je Zakon o vrijednosnim papirima. Njegove bi inovacije u postupak izglasavanja trebale u listopadu, i to po hitnom postupku, no u smislu usklađivanja zakonske regulative s EU tim se korakom zapravo ide samo na privremeno, prijelazno rješenje. Otklonit će se najvažnije manjkavosti koje danas “žuljaju” sustav te uključiti odredbe smjernica EU o investicijskim uslugama u području vrijednosnih papira, o zloporabi tržišta te transparentnosti informacija o izdavateljima čijim se vrijednosnim papirima trguje na uređenim tržištima. Potpuno usklađenje s direktivama Europske unije, pak, riješit će se donošenjem novog zakona, što je predviđeno za prvi kvartal 2008. godine, najavljuju u Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga. Tim će se zakonom obuhvatiti i temeljne smjernice o tržištu financijskih instrumenata s pratećim provedbenim mjerama (tzv. MiFID, Markets in Financial Instruments Directive), koje i sama Unija uvodi tek početkom studenoga iduće godine i koje još nisu posve dorečene. Iako u radnoj skupini za izradu zakona još ne govore najpreciznije o inovacijama, među novitetima s kojima u ovom koraku ide Ministarstvo financija kao predlagatelj zakonskih izmjena, odnosno Hanfa koja operativno radi na njima, posebno se ističu ad hoc poboljšanja vezana uz zaštitu ulagača i transparentnost, uključujući i jasnije sankcije za nedopušteno ponašanje sudionika tržišta. U odnosu na postojeći zakonski okvir bolje bi se trebala regulirati nadzorna funkcija Hanfe, ponajprije u smislu samog pokretanja postupka nadzora, djelovanja u slučajevima manipuliranja cijenama i širenja netočnih informacija te suzbijanja nezakonite kupoprodaje dionica.

Primjenom europske direktive o zloporabi tržišta, dakle, uvode se i strože sankcije za protuzakonito postupanje ovlaštenih društava, naročito u slučajevima kad brokeri iskoriste cjenovno osjetljive povlaštene informacije i znanja o nalozima klijenata te kad pritom prije izvršavanja naloga trguju za vlastiti račun. Dodatno će se postrožiti i uvjeti za osnivanje i poslovanje ovlaštenih društava (ponajprije brokerskih), kao i uvjeti koje moraju zadovoljiti njihove uprave i zaposlenici. Nasuprot tome, izmjenama zakona trebala bi se omekšati pravila vezana uz upravljanje portfeljima, pri čemu bi se slobodnije kretanje kapitala trebalo odnositi na vrste instrumenata, ali i na geografski izbor. Dio novosti izravno je vezan i uz aktualni proces integracije dviju domaćih burza, za što postojeći zakon djeluje ograničavajuće. Ubuduće će se tako odvojiti vlasništvo i članstvo na burzi, pri čemu pojedinačni vlasnički udjel neće smjeti prelaziti 10 posto, odnosno to će biti moguće isključivo uz suglasnost Agencije. Konačno, tržišni akteri očekuju da će se već u konačnom prijedlogu izmjena zakona naći i odredbe koje bitno pridonose ukupnoj likvidnosti tržišta. To se u prvom redu odnosi na definiranje financijskih izvedenica ili derivata s okvirom za njihovo trgovanje (u zasebnoj burzovnoj sekciji) te uvođenje modela posebne (procesno odvojene) burzovne trgovine, tzv. market makinga. Potonje bi osim likvidnosti, trebalo pridonijeti i stabilnosti cijena, a za participiranje u tom modelu ovlaštenim se društvima propisuju i posebni, veći zahtjevi. S obzirom da u današnjoj strukturi nositelja objedinjavanja i daljnjeg razvoja burzovnog poslovanja u Hrvatskoj veliku ulogu imaju upravo najveći igrači, posebice banke, posve je sigurno da su zakonsko reguliranje derivata i uloge “market makera” inovacije koje ne bi rado čekali još dvije godine.

JDD-i obvezno na burzi do 2008.
Iako je oko regulacije javnih dioničkih društava prvotno bilo određenih bojazni, postojeća će ostati na snazi do novog zakona i punog usklađenja s EU. Naime, tu kategoriju izdavatelja, čiji je izlazak na burzu u nas reguliran zakonskom prisilom, u Uniji su propitivali već na samom startu otvaranja nadležnog poglavlja pregovora jer EU zapravo ne poznaje prisilu kao princip u burzovnim kotacijama. No u ovoj fazi približavanja EU ta je specifičnost našeg zakonodavstva očito naišla na uvažavanje i razumijevanje pozitivnih učinaka obveza koje proizlaze iz statusa JDD-a na ukupno tržište, ponajprije kroz veću transparentnost poslovanja i dostupnost cjenovno osjetljivih informacija.
S tim u vezi se aktualnim izmjenama zakona namjerava nametnuti i nekoliko dodatnih zahtjeva za javna dionička društva. Tako se predviđa dodatno skraćivanje sadašnjih rokova izvješćivanja o promjeni vlasničke strukture JDD-a, a izdavatelji se obvezuju i na izvješćivanje o stjecanju vlastitih dionica.

DIO ZAKONSKIH NOVOSTI

dodatne zabrane i ograničenja poslova s vrijednosnim papirima kod korištenja povlaštenih informacija i manipulacija tržištem;
nove odredbe koje reguliraju sukob interesa između menadžera, zaposlenika i klijenata ovlaštenog društva;
kategoriziranje klijenata prema njihovu znanju, iskustvu, financijskoj situaciji i ulagačkim ciljevima;
ovlaštenim društvima uvodi se pojam kvalificiranog udjela (10%) i regulira njegovo stjecanje (uz prethodnu suglasnost Hanfe);
dodatni kriteriji za članove uprave ovlaštenih društava (brokera)
stroži uvjeti prilikom osnivanja, uplate temeljnog kapitala te stjecanja dionica/udjela u društvu (ne mogu potjecati iz zajmova ni biti opterećeni, uz dokaz podrijetla sredstava);
manja ograničenja ulaganja pri upravljanju portfeljima, veća sloboda kretanja kapitala;
dioničari burze više ne moraju biti samo ovlaštena društva (članovi), a jedan može imati do 10% (više samo uz suglasnost Hanfe);
kraći rokovi izvješćivanja o promjeni vlasničke strukture JDD-a te uvođenje obveza izvješćivanja kod stjecanja vlastitih dionica;