Prva procjena ukupne gospodarske aktivnosti u posljednjem lanjskom tromjesečju potvrdila je očekivanja analitičara; u međugodišnjim usporedbama kvartalni je BDP realno oslabio 2,3 posto, odnosno više nego što je zabilježeno u trećem kvartalu (-1,9 posto).

Promatra li se cijela godina, BDP je lani pao 2 posto realno, čime su, nažalost, ostvarene najpesimističnije prognoze iznošene tijekom 2012. U zadnjem kvartalu 2012. i u većini ekonomija Europske unije i eurozone jačaju recesijski pritisci, no na razini EU-27 pad u 4. kvartalu je bio 0,6 posto (u odnosu na isti kvartal godinu prije), a veći kvartalni pad od Hrvatske zabilježilo je nekoliko krizom najpogođenijih zemalja – Grčka, Cipar, Italija, Portugal, Mađarska i Slovenija. I više od toga, međutim, brine to što tekuća kretanja u hrvatskom gospodarstvu nisu ohrabrujuća. CEIZ indeks poslovnog ciklusa koji mjesečno prati i objavljuje zagrebački Ekonomski institut, a objedinjuje velik broj  pokazatelja nudeći cjelovitu sliku recentnih kretanja, u prosincu je zabilježio peti uzastopni pad vrijednosti. Uz prijenos negativne dinamike gospodarske aktivnosti iz zadnjeg lanjskog kvartala od čak -2,3 posto, recesijska obilježja u prvom dijelu ove godine pothranjuje, među ostalim, očekivani nastavak loših kretanja na tržištu rada (i zaposlenosti i nezaposlenosti) te pada dohodaka i neizvjesnosti u pogledu oporavka kreditnog rasta.

Jednako tako, izraženi su i rizici daljnjeg slabljenja inozemne potražnje, posebice s obzirom na krizu kod nekih od glavnih nam vanjskotrgovinskih partnera (Italije, Slovenije). I potpredsjednik Vlade Branko Grčić nevoljko konstatira da je negativna stopa rasta u Hrvatskoj vjerojatno biti i u prvoj polovici godine. No, on se nada da minus u prvom dijelu godine neće biti veći od lanjskog, a za drugu polovicu godine vjeruje u rast i izron u pozitivnu zonu. Uzda se u zaokret trenda na krilima "ulaska u EU, promjene uvjeta poslovanja i novih izvora financiranja rasta". Većina analitičara i ovaj put je opreznija u prognozama, a i oni optimstičniji predviđaju tek stagnaciju. Nakon višegodišnjeg pada investicija, one bi u drugom dijelu godine napokon mogle imati bladgi  pozitivan doprinos. Poput većine ekonomista i oni Raiffeisen banke podcrtavaju iscrpljenost privatnog sektora, pri čemu mnogi u realnom  sektoru ujedno prolaze proces restrukturiranja. To utječe na tržište rada, a posredno i na potrošački pesimizam koji će i ove godine  ograničavati osobnu potrošnju.