Profesor Ivica Pervan s Ekonomskog fakulteta u Splitu otkrio je temeljnu razliku u prakticiranju nadzornih odbora prema Zakonu o trgovačkim društvima u Hrvatskoj i Sloveniji, a iz koje proizlazi kako Hrvatska kasni desetak godina za Slovenijom u formiranju mehanizama kojima se može bitno unaprijediti rad nadzornih odbora, pa i onih u državnim tvrtkama. Slovenija, za razliku od Hrvatske, ima Udrugu članova NO-a koja ih educira i izdaje licence za taj odgovoran posao. U Hrvatskoj ni predstavnici struke, a ni političari ne zagovaraju edukaciju i licenciranje članova NO-a. To se nije nikada spomenulo ni u reagiranjima u povodu pitanja je li odgovoran ministar gospodarstva Vukelić kao predsjednik NO-a državnog brodogradišta za davanje naknadne suglasnosti upravi za posao koji je postao predmet sumnji Interpola na pranje novca.

Ispit za članove
Pervan je za Institut javnih finacija u Zagrebu analizirao praksu hrvatskih i slovenskih dioničarskih društava koja kotiraju na burzama, a izvorni znanstveni članak objavljen je u Institutovom časopisu Financijska teorija i praksa br. 1/2006. Prema Pervanu, studija Svjetske banke o korporativnom upravljanju u Sloveniji ističe da je tamo još 1996. utemeljena udruga članova nadzornih odbora, a od 2000. ta udruga organizira programe edukacije za članove NO-a. Nakon obuke, članovi NO-a polažu ispit za dobivanje certifikata, a do 2004. je 145 članova NO-a u Sloveniji steklo takav cerifikat. Aktivnu ulogu nadzornih odbora u Sloveniji potvrđuje, kako to ističe Pervan, i praksa brojnih dioničkih društava koja u godišnjem izvješću obvezno prezentiraju i izvješće NO-a. Stoga smatra važnim da se konačno i u Hrvatskoj krene putem edukacije i licenciranja jer “NO ne može kvalitetno obaviti složenu zadaću nadzora uprave ako njegovi članovi nemaju adekvatna stručna znanja, a to se posebice odnosi na poznavanje poslovanja, strategije, zakona, financija, računovodstva i revizije”. “Član NO-a ne može biti bilo tko, već osoba s visokim moralnim i stručnim kompetencijama. Kao pozitivan primjer unapređenja kompetencija članova NO-a može se navesti Slovenija što ističe i studija Svjetske banke iz 2004., u kojoj je 2000. uvedeno licenciranje članova nadzornih odbora nakon pohađanja tečaja i polaganja ispita. Aktivnost uloge NO-a u Sloveniji potvrđuje i činjenica da se izvještaj nadzornog odbora dioničarima može naći na Internetu čak kod 86,7 posto dioničkih društava čije su dionice aktivno trgovane na Ljubljanskoj burzi početkom 2005. S druge strane, istraživanje na uzorku hrvatskih dioničkih društava sa Zagrebačke i Varaždinske burze pokazalo je da se izvještaj NO-a na Internetu može pronaći samo kod 12,7 posto društava. Istraživanje je inače pokazalo da su hrvatska dionička društva gotovo tri puta manje transparentna s aspekta modernog financijskog izvještavanja na Internetu”, objašnjava Pervan.

Kriterij stručnosti
U interesu je svih dioničara u Hrvatskoj unapređenje rada nadzornih odbora, a u budućnosti će to biti moguće samo u slučaju ako se njihovi članovi budu birali prema kriteriju stručnosti, a ne po nekoj drugoj osnovi, primjećuje Pervan. Kao dokaz stručnosti i posjedovanja potrebnih kompetencija predlaže mogućnost uvođenja licenci za članove NO-a, kao što je slučaj u Sloveniji. Međutim, procjenjuje da bi se taj proces mogao brže i jednostavnije odvijati kod privatiziranih dioničkih društava, koja kotiraju na burzama i kojima je osnovni poslovni cilj profit. “U privatnim kompanijama dioničari su zainteresirani da NO kvalitetno obavlja svoju zadaću nadzora, upozorava na propuste uprave i štiti njihove interese tj. uloženi kapital. S druge strane, kod dioničkih društava u državnom vlasništvu proces licenciranja članova NO-a će biti sporiji zbog različitih političkih i gospodarskih interesa. U teoriji i praksi je poznato da je država u većini slučajeva loš vlasnik i da dionička društva u državnom vlasništvu pored profita često imaju i druge ciljeve (zaposlenost, socijalni mir, itd.) koji narušavaju njihovu profitabilnost i ne potiču kvalitetno korporativno upravljanje”, zaključuje Pervan.

Nadzorni odbori u Hrvatskoj

Najčešće NO ima 5 članova (raspon: 2-12) s prosječno 6 godina iskustva u NO, 80 posto muškarci
Nešto niža obrazovanost od članova uprave
Članstvo u NO bitno više ovisi o povezanosti s društvom ili pojedinim dioničarima, nego o neovisnosti i profesionalnom kredibilitetu
Posebna povjerenstva uglavnom ne postoje
U 4/5 slučajeva nema programa za uvođenje novih članova u rad NO, a stručno usavršavanje se i inače rijetko provodi
Potreba za povećanjem razine kompetencije i neovisnosti članova nadzornog odbora
Naknada za sudjelovanje u NO-ima je u pravilu fiksna
Prosjek godišnjih bruto primanja članova iznosi 70.593 kune

(Izvor: Kvaliteta korporativnog upravljanja u 239 javnih dioničkih društava, 2005., autori mr. Domagoj Račić i mr. Vladimira Cvijanovića s Ekonomskog instituta Zagreb)

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

PRIMOPREDAJA

Dostava kakvu poznajemo ubrzano se mijenja: DHL je već krenuo