Prvo su postali uspješni u Hrvatskoj, stvorili ozbiljan portfelj klijenata, odradili uspješne kampanje, a onda im je tržište postalo premalo. Bilo da su im motivi bili kriza, smanjeni budžeti, ili jednostvno novi izazovi, odlučili su se na logičan potez – širenje izvan granica Hrvatske. U Abrakadabri, Bruketi&Žiniću i Apriori komunikacijama odlučili su zgrabiti priliku na tržištima gdje mogu biti konkurentni i gdje još postoji potencijal za razvoj. A sudeći prema rezultatima koje su ostvarili, slijede i daljnja širenja.

Apriori komunikacije
PR agencija Apriori komunikacije Danijela Koletića svoje je poslovanje već odavno odlučila proširiti na Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, ali i na daleki Katar. Osim toga, agencija je povezana i s lokalnim agencijama u Srbiji. Sloveniji, na Kosovu, Albaniji i Crnoj Gori. Širenje na nova tržišta dogodilo se, kaže Koletić, sasvim spontano “Katar se dogodio zbog projekta LIVE brending – Crystal ball koji bi trebao postati zaštitni znak te države”, priča nam Koletić. Prvi klijent, prisjeća se, bio im je Aspire zone, nakon čega su surađivali s Qpostom (katarskom poštom), lansirali komunikacijsku strategiju turskog vodećeg proizvođača namještaja Istikbala, a u ovom trenutku završavaju proces rebrendiranja jedne sekcije katarske državne naftne tvrtke Waqud.  Agenciju u Dohi vodi sam Koletić, a pomažu mu dva asistenta koji žive u Kataru, što je za sada dovoljno da pokrivaju to područje. “Nije nam cilj imati veliki ured budući da se strategija Apriori komunikacija, koje na katarskom tržištu nastupaju pod nazivom Apriori group, bazira na savjetovanju na području brend menadžmenta. Svakako će se ured postupno razvijati, ali savjetovanje ima svoje zakonitosti i limite u operativi”, kaže Koletić. Dodaje kako im je u svim uredima najvažnija kvaliteta.  “Poslove dobivamo na osnovu znanja i ideja. U Kataru postoje velika svjetska agencijska imena, ali naša konkurentska prednost su ideje, a ne rutina”, poručuje Koletić. Tumači i kako tamošnje tržište ima puno specifičnosti, od poreznog sustava do načina na koji se sklapaju ugovori o zapošljavanju. 

“Izlazak iz zemlje u većini slučajeva nije dozvoljen kada vi to želite nego kada vam se da dozvola. Katar ima jako dobar brending na svjetskoj razini, ali stvarnost u poslovnom smislu jedna je posebna priča”, priča Koletić priznajući da bi prije mislio da je lud onaj tko bi mu rekao da će jednog dana otvoriti ured u Kataru. No, slijedio je instinkt. “Moj život vezan je za ideje, a za njih ima prostora i mjesta i izvan planete samo je pitanje kamo će me odvesti anđeli. Moj život je toliko neobičan da, kada se osvrnem na svoj životopis, ni sam ne znam jesam li to ja ili netko drugi”, dodaje Koletić.Davno prije Katara, Koletić je svoju agenciju proširio na susjedne zemlje, prije svega na Bosnu i Hercegovinu koja je hrvatskim agencijama odavno prepoznata kao tržište na kojem mogu surađivati s lokalnim agencijama. Koletić se sa BiH tržištem prvi puta susreo još 1997. kada je zajedno sa Tvornicom duhana Sarajevo lansirao novi brend cigareta. Dvije godine nakon toga lansirali su i Volksbank BiH, a jedan od glavnih projekata bila im je i proslava 100 godina Kraša u Sarajevu. Uslijedili su projekti za velike tvrtke poput Bayera, Telemacha i BH Airlinesa, ali i s malim lokalnim brendovima poput industrije Barajlović, ili poznate ćevabdžinice Mrkva u Sarajevu. “BiH je specifična zbog nacionalne podijeljenosti tržišta. Jezikovna adaptacija srpskog, bošnjačkog i hrvatskog jezika je izazov u komunikacijskom sektoru”, ističe. Koletić u Sarajevu zapošljava petero ljudi, dok ih u Makedoniji ima još četvero. Upravo su, tvrdi Koletić, Apriori komunikacije prva agencija iz Hrvatske koja je otvorila svoj ured u Makedoniji. Bilo je to prije sedam godina kada su započeli suradnju s Unileverom, a nastavili sa Svjetskom bankom i uvođenjem HACCP sustava, dok im je zadnji klijent bila turska klinika Eye hospital. Zahvaljujući orijentaciji prema gospodarskom, a ne političkom sektoru te investiranju u vlastite projekte i dalje očekuje stabilno poslovanje.

Abrakadabra
Svoje poslovanje izvan granica Hrvatske, prije tri godine odlučila je proširiti i Manuela Šola, vlasnica agencije Abrakadabra. Tada su se, u vrijeme globalne krize u Abrakadabri odlučili za riskantan, ali, pokazalo se, uspješan potez otvaranja ureda u Srbiji. Klijentima su ponudili PR usluge za područje jugoistočne Europe, a ove godine odlučili su odškrinuti vrata još jednog moćnog tržišta –  Rusije.“Potez je to o kojem smo ozbiljno razmišljali u nekoliko navrata, svjesni važnosti širenja, jer hrvatsko tržište je premalo. Poslovne planove je ubrzala odluka klijenta o angažmanu Abrakadabre u cijeloj regiji pa smo prepoznali poslovnu priliku i krenuli i u izazov”, priča Manuela Šola, a dovoljno je reći kako sada udio izvoza u ukupnom prometu Abrakadabre, koja posluje s 50-ak klijenata i zapošljava 20-ak ljudi, iznosi 67 posto. “Jednostavno, na vrijeme smo prepoznali važnost ‘igre’ na regionalnom tržištu”, ističe Šola koja je u beogradskom uredu zaposlila četvero PR stručnjaka, dok regiju pokriva u suradnji s partnerskim agencijama u Sloveniji, BiH, Crnoj Gori, Makedoniji i Albaniji.

Unatoč krizi, dodaje, sve više tvrtki prepoznaje važnost PR-a i integriranih komunikacija te se odlučuje na ulaganje u odnose s javnošću. “Razlog – vidljivi pomaci u poslovnim rezultatima koji su ostvareni jednim dijelom i uz pomoć kvalitetnih i kreativnih PR kampanja, projekata koji su donijeli dodanu vrijednost uslugama, proizvodima i brendovima klijenata”, tvrdi. Do sada im je povjerenje poklonilo više od 50 klijenata među kojima su velike kompanije poput Vise, Falkensteiner grupe i Delta Sporta.“Suradnju s klijentima ostvarujemo najčešće preko pitcheva na kojima se borimo s drugim agencijama; često kada pružamo PR podršku primjerice u Hrvatskoj, dogovorimo suradnju i za nova tržišta pa rastemo zajedno s klijentom, a tu je uvijek i dobro došla preporuka”, priča Šola koja je općenito zadovoljna poslovnim rezultatima na vanjskim tržištima. Ipak, ne krije kako početak nije bio nimalo jednostavan. “Uspjeli smo pokriti troškove ulaganja u Srbiji radeći prvenstveno za klijente koje smo uspješno vodili u Hrvatskoj. Nakon tri godine na listi klijenata su imena brojnih uspješnih srpskih i međunarodnih kompanija, a ostvarili smo i dobre poslovne rezultate”, ističe. No, zbog recesije, krize i rezanja budžeta do novih klijenata nije lako doći, ali Šola vjeruje da će se ulaskom u EU otvoriti nove poslovne prilike.“Hrvatske agencije mogu biti konkurentne na svim tržištima, ako nude znanje, stručnost i vještine koje klijenti traže. I naravno, ako su proaktivne. Najjači i najbolji opstaju, zakon tržišta je uvijek bio jasan. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju zato dočekujemo spremni. Na to gledamo kao veliki poslovni izazov, ali i na priliku”, kaže Šola. U ovoj će godini glavni fokus Abrakadabra grupe biti osnaživanje i jačanje pozicije na području regije, ali i početak rada ureda u Rusiji.

B&Ž OM
Ured u Bakuu, agencija u Beogradu, a uskoro i novootvoreni ured u Beču. Tim slijedom agenciju su širili Bruketa&Žinić. “Zadovoljni smo. Poslovni rezultati u Azerbajdžanu su unutar očekivanja, a u Beogradu su iznad očekivanja”, osvrnuo se Davor Bruketa na poslovanje njihovih vanjskih ureda. Otvaranju ureda u Bakuu prethodila je pobjeda na međunarodnom natječaju za reklamnu agenciju mobilnog operatera Nar Mobile, s kojim su surađivali iz Zagreba. S vremenom su im se otvorile mogućnosti za suradnju i s drugim kompanijama. U dvije godine koliko je ured otvoren, uključili su se i u rad azerske kulturne scene, a sve intenzivnije šire portfelj klijenata iz bankarskog sektora, mliječne industrije i trgovine, među kojima su Pasha banka i trgovački brendovi Fresco i 28mall. U siječnju 2012. uslijedilo je partnerstvo s agencijom Popular iz Beograda kojoj su promijenili ime u Popular Bruketa&Žinić OM Beograd. U agenciji radi 16 ljudi, a vodi je njihov partner i još uvijek 50-postotni vlasnik Boris Marčetić. Na tom tržištu klijenti su im tvrtke poput Jaffa Crvenke, UniCredit banke, makedonske prehrambene kompanije OPEN Trading Group, singapurskog brenda sladoleda Ludo koji je u talijanskom vlasništvu te srpske i crnogorske agencije za zračni promet Smatsa.“Svuda je teško doći do naručitelja i zaslužiti njihovo povjerenje jer je komunikacija osjetljiva stvar. Već godinama aktivno i kontinuirano komuniciramo o svojim projektima i ekspertizama kako na lokalnoj tako i na globalnoj razini, i taj se trud polako vraća”, kaže Bruketa.

Osim što su ukras na policama, priznanja su za Bruketu i Žinića odigrala značajnu ulogu u otvaranju novih tržišta. Prema globalnom Effie indexu, Bruketa&Žinić OM su druga najefikasnija nezavisna agencija na svijetu što se učinilo zanimljivim austrijskoj digitalnoj agenciji Netural koja im je ponudila partnerstvo u osnivanju Bruketa&Žinić OM Wien. Ured u Beču koji se otvara u svibnju vodit će netko iz Zagreba, a trenutno traje proces izgradnje lokalnog tima. “U početku ćemo zaposliti samo nekoliko ključnih ljudi jer ćemo se u velikoj mjeri oslanjati na infrastrukturu Neturala u Beču kao i na resurse naših agencija u Zagrebu i Beogradu”, poručuje Bruketa, koji novim uredom žele privući pažnju kompanija koje posluju na jugoistoku Europe sa sjedištem u Beču. A svako tržište specifično je na svoj način – kako kaže Nikola Žinić, hrvatsko, srpsko i slovensko su relativno slična tržišta, u posljednje vrijeme prvenstveno zbog raspoloženja koje nije pobjedničko, za razliku od azerskog i austrijskog raspoloženja koje je upravo suprotno. Naravno, prema razvijenosti tržišta Austrija tu prednjači. “Austrijsko tržište je razvijeno europsko tržište s jasnim pravilima i pravi je užitak tamo raditi, a Azerbajdžan je tržište u razvoju što ima svoje prednosti i izazove”, kaže Žinić. Otkriva kako im je u Azerbajdžanu najveći izazov reguliranje autorskih prava, dok su prednosti snažan i brz razvoj zemlje te veliki entuzijazam i optimizam ljudi i želja da se nešto napravi.

>>> Ovaj članak preuzet je iz posebnog priloga Poslovnog dnevnika 'Mediji i marketing' 

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’