Prvi čovjek Bundesbanka opet zagovara "treniranje strogoće". Predsjednik njmačke središnje banke Jens Weidmann, koji slovi za jednog od najkritičkijih europskih guvernera, ovog se puta okomio na još jednu "perjanicu" eurozone – Francusku. Zasmetalo ga je što su vlasti te države, koja je uz Njemačku glavna ekonomska predvodnica zone eura, od Bruxellesa zatražila da joj odobri "labavije" uvjete sređivanja državnih financija.
Gore od očekivanog
Nakon što su ekonomske projekcije pokazale da će deficit državnog proračuna ove godine zbog produbljene recesije iznositi 3,7 posto bruto domaćeg proizvoda, Vlada u Parizu je prošloga tjedna apelirala na vrh Europske unije da joj omogući dodatnih godinu dana kako bi manjak snizila na tri posto BDP-a. Na tu se razinu obvezala u sklopu protukriznog dogovora o dosljednom poštivanju strožih pravila fiskalne discipline unutar Unije. Bundesbank nije reagirao na sam zahtjev, ali je njegov čelnik glas protiv popuštanja Francuskoj digao nakon što je europski povjerenik Olli Rehn dao naslutiti da se EU spremna produljiti rok za ispunjenje obećanja koje je u Bruxellesu dalo francusko vodstvo. "Suočeni smo s krizom povjerenje u poštivanje novih fiskalnih pravila i spremnost europskih zemalja da konsolidiraju svoje financije. Zbog toga je izuzetno važno da predvodnici eurozone pošalju jasne signale koji će podići vjerodostojnost fiskalnih pravila i sporazuma", prenosi Financial Times stav Jensa Weidmanna koje je guverner u ponedjeljak izrekao na predavanju u jednoj pariškoj poslovnoj školi.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.„Sustav vlasti i sporna politička pitanja posvuda su vrlo slična budući da je cilj voditi zemlju tako da bude u korist naroda“ kažu u Wikipediji. Međutim, nigdje pa niti u Wikipediji nije moguće pronaći da postoji monetarna vlast. Najviše što se može pronaći je regulator na financijskom tržištu, koji je u formi centralne( narodne) banke, a koji svojim aktivnostima ostavlja utisak kao da se radi o nekakvoj Monetarnoj vlasti.
I taj regulator, odnosno, monetarna vlast, kako sebe regulatori vole vidjeti, hoda okolo, predaje po raznim znanstvenim i manje znanstvenim skupovima, širi znanje, pamet i kritizira. Izigravaju svojevrsnog Nicoolo Machiavellia i pokušavaju reći „ što vlast može učiniti, a ne što bi mogla učiniti“, zaboravljajući pri tome da to što (fiskalna)vlast čini, mora činiti i treba činiti je popravljanje kardinalnih grešaka i karinalnih propusta koje je prouzrokovao upravo regulator odnosno monetarna vlast.
Uključite se u raspravu