Procjenjuje se da je u četvrtom lanjskom tromjesečju hrvatsko gospodarstvo palo po najvećoj stopi u više od dvije godine, a recesija će se, očekuje većina makroekonomista, nastaviti i u 2013., već petu godinu zaredom. Državni zavod za statistiku objavit će idućega tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda u četvrtom tromjesečju prošle godine, koja će pokazati da je gospodarstvo palo peti kvartal zaredom.

Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo u četvrtom kvartalu oslabilo 2,3 posto na godišnjoj razini. Pritom svi očekuju pad, i to u rasponu od 2 do 2,7 posto. Pokažu li se procjene točne, to bi značilo da se recesija produbila, s obzirom da je u trećem tromjesečju gospodarstvo palo za 1,9 posto. Ujedno, bio bi to najveći pad BDP-a od drugog tromjesečja 2010. godine, kada je također skliznuo 2,3 posto. Domaće gospodarstvo slabi još od početka 2009. godine. U dva je navrata, u trećem kvartalu 2010. i drugom 2011. godine, tehnički provirilo iz recesije, no negativni su trendovi potom nastavljeni.

„Dugotrajna recesija u potpunosti je iscrpila privatni segment gospodarstva, osobito realni (proizvodnju), koji ujedno prolazi kroz proces restrukturiranja. To se, dakako, osjeća na tržištu rada, gdje je došlo do daljnjeg rasta nezaposlenosti i pada realnih plaća, odnosno smanjivanja raspoloživog dohotka. Uz to, poprilično visoki pesimizam i potrošača i proizvođača negativno utječe na potrošnju, proizvodnju te investicije“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine. Stopa nezaposlenosti dosegnula je početkom ove godine najviše razine u 10 godina, zbog čega se smanjuju raspoloživi dohodak i osobna potrošnja. A slabost domaće potražnje negativno utječe na industrijsku proizvodnju, koja je lani pala četvrtu godinu zaredom, i to za 5,5 posto, što je njezin najveći godišnji pad od 2009.

„Podaci za posljednje tromjesečje 2012. godine ukazuju na ubrzavanje pada industrijske proizvodnje i trgovine na malo, koja je oslabila za 5,8 posto. Istovremeno je zadržan trend snažnog pada aktivnosti u građevinskom sektoru. Stoga u četvrtom lanjskom kvartalu očekujemo ubrzavanje pada BDP-a u odnosu na treći“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Nedostatak investicija i slaba kreditna aktivnost također negativno utječu na gospodarstvo. „Nastavlja se slabost kreditiranja i za potrošnju i za investicijsku aktivnost, jer nema potražnje za kreditima ni kod stanovništva, ni kod poduzeća. Fiskalna konsolidacija, razduživanje privatnog sektora i neizvjesnost glavni su nepovoljni utjecaji na gospodarstvo“, navodi se u anketi. Pozitivno je na domaće gospodarstvo u posljednjem lanjskom tromjesečju utjecao samo rast izvoza.

„No, izvoz, koji će i u posljednjem tromjesečju i na godišnjoj razini, zabilježiti pozitivan doprinos BDP-u nedovoljan je da bi zaustavio nepovoljne trendove“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Smanjenje procjena BDP-a u 2013.

Zbog nepovoljnih domaćih, ali i trendova u europskim gospodarstvima, mnogi makroekonomisti, kao i niz domaćih i stranih institucija smanjio je posljednjih mjeseci procjene za hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini. Europska komisija snizila je u petak prognoze za hrvatsko gospodarstvo i sada očekuje pad BDP-a u ovoj godini od 0,4 posto, dok je u prethodnim prognozama očekivala stagnaciju gospodarstva. Ministar financija Slavko Linić također je prošloga tjedna najavio smanjenje procjena Vlade o gospodarskom rastu, s 1,8 posto na 0,7 posto.

Upravljanje energijom

Sve što vam treba za niže račune, veću energetsku neovisnost i dodatne prihode iz energije

Digitalna transformacija

Private GPT: Ključ sigurne i suverene umjetne inteligencije u suvremenom poduzeću

Hrvatska narodna banka u ovoj godini očekuje, pak, rast od blagih 0,3 posto. No, većina makroekonomista očekuje pad gospodarstva. Osam makroekonomista u anketi Hine procjenjuje u prosjeku da će BDP u 2013. godini oslabiti za 0,4 posto. Pritom njih pet očekuje pad gospodarstva u rasponu od 0,2 do 1,5 posto, dvoje očekuje stagnaciju, a jedan rast od 0,2 posto.

„Na daljnje smanjenje gospodarske aktivnosti najviše će utjecati pad osobne potrošnje, uslijed daljnjeg smanjenja razine zaposlenosti, realnog smanjenja neto plaća, povećanja poreznog opterećenja i nastavka procesa razduživanja kućanstava. Državna potrošnja također bi trebala zabilježiti blagi pad u realnim iznosima. Jedini pozitivni utjecaj na kretanje BDP-a u 2013. mogao bi doći od blagog oporavka kapitalnih investicija. Istovremeno, može se očekivati i određeno pogoršanje u robnoj razmjeni s inozemstvom, uslijed kratkoročnog smanjenja izvoza zbog istupanja iz CEFTA-e te povećanog uvoza kapitalne opreme“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Većina analitičara prve naznake oporavka gospodarstva očekuje tek u drugoj polovici godine.

„No, rizici za ostvarivanje ove projekcije su dosta visoki jer se ne očekuje oporavak na tržištu rada, pa će potrošnja i dalje ostati potisnuta, a ni situacija u zemljama koje su naša glavna izvozna tržišta nije previše optimistična. Doprinos u pozitivnom smjeru moguć je od dinamiziranja investicijske aktivnosti i izvoza, posebno ako se u EU uspostave pozitivniji gospodarski trendovi. Turizam bi također mogao nastaviti sa svojim pozitivnim doprinosom računajući i na činjenicu da bi sniženi PDV mogao dodatno potaknuti turističku potrošnju“, navodi se u anketi Hine.

Ova godina bit će vrlo izazovna za domaće gospodarstvo i zbog recesije u eurozoni, našem najvećem vanjskotrgovinskom partneru, zbog čega se očekuje slabost potražnje tih zemalja za uvoznim proizvodima. Europska komisija u najnovijim prognozama očekuje pad gospodarstva eurozone u 2013. za daljnjih 0,3 posto, nakon što je lani BDP tog bloka skliznuo 0,6 posto.