Zapanjeni su, kažu u osječkom Meggleu, viješću da je i u njihovom mlijeku pronađen aflatoksin. Afera s toksičnim mlijekom Hrvatsku trese gotovo puna dva tjedna, a Meggle (u čijem je mlijeku po sanitarnoj inspekciji izmjerena najveća koncentracija od 0,364 mikrograma, dok je 0,05 dopušteno) jučer otkriva da su tek iz medija doznali kako je i njihovo mlijeko na spornoj listi. No, odmah dodaju da su krenuli u akciju i s “kooperantima poduzimaju mjere na poboljšanju ishrane na farmama i u mljekari isporučenu sirovinu u cijelosti provjeravaju na aflatoksin.”

Slučaj Meggle zapravo najbolje ilustrira svu apsurdnost već dvotjedne situacije u kojoj je još uvijek ostao nepoznat konkretan izvor zaraze unatoč ekipiranosti i opremljenosti nadležnih državnih institucija. Svjedoči naravno i o nedovoljnoj suradnji državnih institucija i industrije mlijeka.  Istodobno u susjedstvu znakovito koriste prigodu. Prošlog tjedna Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH uputilo je hrvatskim izvoznicima obavijest da svaka pošiljka roba koja nema akreditirana laboratorijska izvješća o obavljenoj analizi, kako mlijeka i mliječnih proizvoda tako i stočne hrane, po naredbi Uprave za veterinarstvo BiH graničnim službama neće ući na susjedno tržište.

U Vindiji i Dukatu u prvom valu loših vijesti o toksičnom mlijeku izjavili su da im je prodaja pala za trećinu, no jučer nisu bili pripravni iznova komentirati situaciju. Oba proizvođača oglasom su javnosti poslala ispriku iskazavši žaljenje. Posebno su naglasili da sada provode i vlastitu kontrolu svih količina mlijeka. Dukat drži više od 40 posto otkupa mlijeka, Vindija oko 28 posto. Ukupno godišnje prerade više od 400 milijuna kilograma svježega mlijeka. Dio mljekarske industrije uspio je ipak ostati izvan afere aflatoksin. Splitska mljekara Mils tržištu ne nudi mlijeko nego fermentirane proizvode i sir. Svježe mlijeko većinom nabavljaju od Promilka iz karlovačkog kraja, kaže prvi čovjek Milsa Vladimir Balent i odmah daje na uvid i certifikat o ispravnosti stočne hrane koji, tvrdi, spomenuti kooperant redovito prilaže.

Dio mlijeka nabavljaju, dodaje, kod kooperanata iz okolice Sinja gdje s obzirom na ekstenzivne uvjete ispaše nema pojave aflatoksina. Balent iznosi da za sada ne bilježe pad prodaje. Splitska mljekara godišnje preradi oko sedam milijuna kilograma mlijeka. Ni Mladen Šurbek vlasnik mini mljekare Veronika ne strahuje od aflatoksina i pada prodaje. Uspio je, kaže, “po zagorskim bregima organizirati i očuvati mrežu malih kooperanata koji ga opskrbljuju vrhunskim mlijekom.

“Asortiman koji proizvede u cijelosti proda, tijekom godine u prosjeku preradi oko šest milijuna kilograma mlijeka. Za otkupljeno mlijeko, otkriva, plaća više od tržišnog prosjeka i time čuva i kvalitetu sirovine i sigurnu opskrbu. Zbog toga su i njegovi proizvodi nešto skuplji, no sve ipak proda. Šurbek ocjenjuje da bi ova afera uz ostale probleme mogla ostaviti snažan negativan trag na proizvodnju mlijeka. “Bit će problema, mljekarski sektor je nesređen, nema strategije. Ministarstvo poljoprivrede neka koordinira velike proizvođače, međutim, paralelno kroz ruralni razvoj mora dati bolju logistiku malim farmerima koji imaju od 10 do 15 grla i na taj način očuvati i naseljenost prostora i proizvodnju mlijeka,” ističe Šurbek. Ne krene li se žurno u akciju za dvije godine prepolovit će se današnji broj proizvođača mlijeka, uvjeren je Šurbek.