‘Zakon o rudarstvu najviše šteti državi’

Autor: Poslovni.hr/Hina , 21. veljača 2013. u 14:59
Thinkstock

Takvo je rješenje, smatra Mikuš, tim nelogičnije, ako se uzme u obzir da Zakon o koncesijama predviđa mogućnost dobivanja koncesije za istraživanje i eksploataciju, kao i posebno za istraživanje ili eksploataciju.

Prijedlog novog zakona o rudarstvu donosi niz problematičnih, dijelom i neprovedivih rješenja koja će u konačnici najviše štetiti upravo državi kroz smanjenje prihoda od rente za korištenje eksploatacijskih polja, ali i nižu zaposlenost zbog čega se Sindikat naftnog gospodarstva (SING) protivi njegovom donošenju.

Glavni nedostaci tog zakona su odredbe kojima se onemogućava dobivanje koncesije i za istraživanje i za eksploataciju mineralnih sirovina te odredbe po kojima koncesionar nakon 40 godina eksploatacije jednog polja može ostati bez tog polja, iako ono nije iscrpljeno, kazao je na današnjoj konferenciji za novinare predsjednik SING-a Božo Mikuš.

Kako je pojasnio, novi zakon predviđa nelogično rješenje da onaj tko uloži u istraživanje potencijalnog eksploatacijskog polja, a riječ je o velikim ulaganjima, nema jamstvo da će, u slučaju otkrića sirovine, istu moći i eksploatirati. Zakon, naime, predviđa da se u slučaju otkrića objavljuje javni natječaj za eksploataciju, na kojem to pravo može dobiti bilo tko, odnosno onome tko istražuje to polje ništa ne jamči povrat tog u istraživanje.

Takvo je rješenje, smatra Mikuš, tim nelogičnije, ako se uzme u obzir da Zakon o koncesijama predviđa mogućnost dobivanja koncesije za istraživanje i eksploataciju, kao i posebno za istraživanje ili eksploataciju.

Istodobno, mogućnost crpljenja jedne lokacije ograničena je na 40 godina, što je izravno na štetu Ine, jer je većina njenih eksploatacijskih polja starije od 40 godina, a zalihe u njima još uvijek nisu iscrpljene.

Vlada želi ovim zakonom privući ulagače u ovo područje, a poznato je da velike svjetske kompanije ulaze u projekte kod kojih je moguće cijeli ciklus provesti za 15 do 25 godina, od čega 3 do 5 godina u fazi istraživanja, a ostalo u fazi crpljenja sirovine do razine 60 do 85 posto moguće količine eksploatacije. Ina se pak ponaša drukčije, ide na dužu eksploataciju sa što manjim oštećenjima ležišta, što omogućava da se polja crpe i 20 godina duže od roka predviđenog zakonom, istaknuo je Mikuš.

Osvrćući se na najavljene izmjene Zakona o privatizaciji Ine, Mikuš je istaknuo da bi se paralelno s njim trebao mijenjati i dioničarski ugovor između dvaju najvećih dioničara, MOL-a i države, jer je postojeći sklopljen temeljem važećeg Zakona o privatizaciji Ine.

Pritom bi se trebalo iznaći rješenje da država ne izgubi kontrolu nad Inom, za što se SING zalagao i prilikom donošenja prvog zakona, kada se razmišljalo i da država proda cjelokupno vlasništvo nad nacionalnom naftnom kompanijom, smatraju u sindikatu.

Komentirajte prvi

New Report

Close