Uprava Hrvatskih šuma (HŠ)  i Hrvatski sindikat šumarstva (HSŠ) nakon četiri kruga razgovora i dva mirenja nisu našli kompromis pa u sindikatu sada svaki dan očekuju da će ih poslodavac, Uprava kojom predsjeda Ivan Pavelić,  izvijestiti o otkazu kolektivnog ugovora iako on zapravo ima rok trajanja do studenoga 2015.

Odbili su, iznosi Željko Kalauz, predsjednik HSŠ-a, prihvatiti ultimatum Pavelića o brisanju članka 9  u kojemu stoji  – "Poslodavac se obvezuje da neće ustupati  poslove drugim pravnim i fizičkim osobama čije bi ustupanje moglo izazvati otkaz ugovora o radu radnicima zaposlenim kod poslodavca."

I dok Kalauz ističe da su potrošena sva pravna sredstva i nakon što sindikat dobije obavijest o otkazivanju ugovora ostaje jedino aktivirati 6000 tužbi sindikalnih članova iz Uprave HŠ-a  na naš izravan upit slijedi li otkaz kolektivnog ugovora i s kojim argumentima odgovaraju  tek  – "Pregovori sa sindikatom nisu propali, zapravo se može reći da nisu uspjeli, kolektivni ugovor nije otkazan već slijede još neki potezi." Ne pojašnjavaju međutim, koji bi se potezi i kada mogli dogoditi.    

Pavelić inzistira na čl. 9 budući da mu to otvara mogućnost  angažiranja odabranih privatnika pa je tijekom pregovora, ističe Kalauz, bio voljan potpisati zadržavanje svih materijalnih prava nestane li  članak 9 iz kolektivnog ugovora. Taj film Uprava neće gledati jer članak 9 nema cijenu, on zadržava radna mjesta u Hrvatskim šumama, upozorava  Kalauz. Danas je u Šumama 1600 sjekača koji obave 56 posto od ukupne godišnje sječe, golemi ostatak već odrađuju privatne tvrtke.  Iako bi cilj trebao biti da zaposlenici Šuma odrade 70, a vanjske tvrtke 30 posto sječe Pavelić je, tvrde u sindikatu, namjerio  sječu HŠ-a spustiti na samo 30 posto, što konkretno znači otkaze  za čak 700 sjekača, odnosno do kraja godine otkaz bi trebalo dobiti ukupno 2500 zaposlenika HŠ-a.

Pavelić je potrošio godinu dana, a nije proveo restrukturiranje tvrtke što je od njega očekivala Kukuriku politika koja ga je uz mentorstvo ministra Tihomira Jakovine i dovela u Šume. On ni sada nema plan restrukturiranja koji će jamčiti  održiv i dugoročno transparentan razvoj tvrtke  već licitira s brojem radnika koji su višak i bez argumenata ustrajava na prepuštanju osnovnog biznisa navodno jeftinijim privatnicima. Tim  pogodovanjem odabranim pojedincima Pavelić zapravo nanosi izravnu štetu i Šumama ali i državnom proračunu , opominju iz sindikata i navode da Uprava  uopće ne koristi golemo znanje vlastitih kadrova, ignorira 1200 inženjera, 120 magistara i 20 doktora znanosti.  

Pravo je poslodavca da zbog efikasnijeg poslovanja spaja službe, šumarije pa i uprave podružnica što dovodi do viška zaposlenika i sindikat je pripravan sudjelovati u takvom projektu restrukturiranja i zbrijavanju viška djelatnika. Međutim, nedopustivo je svoju osnovnu djelatnost dati privatnicima koji će izvlačiti profit, a svoje radnike slati na burzu, upozorava Kalauz.  

U postupku mirenja Uprava nije iznijela niti jedan relevantan podatak iz kojega bi bilo razvidno da će davanje sječe privatnim tvrtkama doprinijeti kvaliteti i razvoju Šuma. Vjerojatnije je da će ljudi koji dobiju otkaz uz znatno lošije uvjete rada i daleko manju plaću, možda čak i uz rad na crno biti angažirani od strane privatnika. U sindikatu dvoje priprema li možda Pavelić ciljano teren za još jači ulazak u temeljni biznis HŠ-a nekim svojim prijateljima među kojima je i Dalibor Hatić u čijoj se tvrtki navodno upravo piše i zakon o šumama.  

Kalauz tvrdi da su radnici Šuma pripravni odreći se nekih materijalnih prava iz kolektivnog ugovora i to je Upravi razvidno predočeno. No, isto tako, rado bi čuli zašto se istim metrom ne mjere kolektivni ugovori svih tvrtki iz portfelja države. Šume nisu na teret proračunu, redovito ostvaruju dobit, a u Hrvatskim autocestama, Plinacru i još nekim tvrtkama zaključuju se novi kolektivni ugovor uz zadržavanje svih prava i bez ukidanja pandana članku 9 jer,  takav zaštitni mehanizam imaju sva državna poduzeća, kažu u sindikatu HŠ-a.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?