Vojvođanski tajnik za poljoprivredu Goran Ješić objavio je u utorak podatke o uzorcima mlijeka u Srbiji koji pokazuju da je u većini njih zabilježena povećana koncentracija opasnog aflatoksina, što je suprotno ranijim informacijama državnih tijela koja su priopćila da je razina aflatoksina u dopuštenim granicama, prenijela je agencija Beta.

Ješić je na konferenciji za novinare u Novom Sadu naveo da je u 29 od 35 uzoraka mlijeka razina aflatoksina u mlijeku prekoračena od 10 do 200 posto. Propisi nalažu da ona ne bi smjela biti veća od 0,05 mikrograma po kilogramu. Ministarstvo poljoprivrede Srbije i Nacionalna organizacija potrošača Srbije ranije su odvojeno priopćili da je razina aflatoksina u dopuštenim granicama. Član vojvođanske pokrajinske vlade je izjavio da država ne smije problem s opasnim aflatoksinima gurati pod tepih, već mora poduzeti mjere koje su joj na raspolaganju.

"Ako mene pitate treba li sada kupovati mlijeko odgovor je ne. Ali, eto postoje stručnjaci koji tvrde suprotno. Vaša stvar je hoće te li ga kupovati ili nećete", rekao je Ješić na konferenciji za novinare. On je dodao kako ne vidi razloge zašto bi država skrivala rezultate do kojih se došlo te da to nije političko, već prije svega sigurnosno pitanje.

Ješić je na svojoj internetskoj stranici ranije objavio da su testirana mlijeka proizvođača "Megle" iz Kragujevca, "Dana" iz Vrbasa, "Somboled" iz Sombora, "Imlek" iz Beograda, "Niška mljekara", "Subotička mljekara", "Sirela" iz Maglića, Mliječna industrija Stapar i "Šabačka mljekara". Iz analiza proizlazi da je kod velike većine proizvođača uočena povišena razina aflatoksina u mlijeku, zaključio je vojvođanski tajnik, i dodao da se "za ovo zna od 1. rujna".

"Problem nisu mljekare i krave, već kukuruz", napisao je Ješić i dodao da problem imaju i mali proizvođači. On je naveo i da su mu prijetili zbog toga što je odlučio objaviti podatke, ali da su prijetnje prestale.

Aflatoksini su otrovni produkti plijesni Aspergillus flavus, kojih može biti u stočnoj hrani, sirovinama i poluproizvodima za proizvodnju ljudske hrane, kao i u žitaricama, kukuruzu, krumpiru, voću, orašastom voću i hrani životinjskog podrijetla, posebno mlijeku ako su životinje hranjene zaraženom stočnom hranom.