EN DE

Bakić mi je najbolji prijatelj, a on tako…

Autor: Tomislav Birtić
17. veljača 2013. u 22:00
Podijeli članak —

Navijam da PTKM proda po 10.000 kuna komad, KORF po 20.000… Ne razumijem što ga muči. A siguran sam da vi razumijete.

Ma, da se zbog linkova na Bakićevu blogu dva moja stara teksta nisu probila na treće i četvrto mjesto ljestvice komentara, ne bih replicirao. Mislim da starim kukama to, kako tko gleda, njegovo, moje, ili njegovo i moje, već na nos izlazi. Ali naftalin u top četiri komentara tumačim kao pojavu novajlija, a mislim da je u redu da znaju širi kontekst Bakićeve i moje ljubavi. Dio, ako ne i cijeli kontekst, saznat će izguglaju li tekst Zimzi i Presvetli nisu se žalili na fondove. Hajde, da ne kažem smatram, neka bude – moguće je da taj tekst vodi do svršenog čina shvaćanja što Bakiću bi nakon mojih 12 hvalospjeva, šest komplimenata koji naginju hvalospjevima, šest neutralnih spominjanja koja naginju komplimentima, te jedne blage, satirične kritike njegova pisanja. A sad, replika. Ako sam dobro shvatio, tekst Besplatan savjet veličanstvenom Bakiću, u kojem mu besplatno savjetujem da se ne zamjera medijima, on je shvatio kao vrlo čvrstu, iako perfidno uvijenu, prijetnju. Iz dubine duše, u to smo doba Bakić i ja bili u ljubavi koja će kulminirati njegovim panegirikom Maloj knjizi koja i dalje pobjeđuje tržište, kojoj sam hobistički suizdavač, dakle bio je to naprosto savjet čovjeku koji je popularizirao tržište kapitala, a često je napadao neke novinare i urednike. Ponavljajući da to stvarno nije bila prijetnja, nego dobronamjeran savjet, mogu dodati samo da Bakićevi potezi pokazuju da solidno bira koga će napasti. No, drago mi je da se ponaša kao da je savjet prihvatio, pa s nekom redakcijom gradi javno, a s nekom, kako čujem, ne tako javno prijateljstvo; u toj se redakciji novinari šale na račun urednika i Bakićeva utjecaja na njegov urednički put.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Možda nisam dobro shvatio, no ako sam Bakićev hrvatski dobro preveo, on izgleda misli da sam kupio zlatne poluge. Nisam. Da sam razmišljao o tome – jesam. Razmišljam i dalje. No, koristeći priliku predložiti da pročitate cijeli njegov post/komentar od 10. veljače, koristim priliku i da se pozabavim korelacijom cijene zlata i, recimo, prinosa Warrena Buffetta od 2000. do danas. Kako vidim na grafu, zlato je pobijedilo Buffetta 4-1 ili 5-1. Da je 99% malih ulagača u vrijeme IPO-a Ine kupilo zlato, koliko bi ih bolje prošlo nego da su se igrali s dionicama? Ne samo da savjet ne tražim, niti bih ga dao, već zastupajući obje strane, navodeći što ti odgovara svjesno zanemarujući cjelinu, vadeći iz konteksta možemo uzeti i grafove duljih razdoblja, u kojima je zlato svakako prolazilo u odnosu na S&P ili Dow Jones. Mislim i da je Buffett rekao da će dionice na dugi rok nadigrati zlato. Ali, što zapravo želim reći, hej!, pokušati diskvalificirati autora i novine zato što tematiziraju kupnju zlata – za to ne treba biti autor, za to treba imati publiku. Specifičnu. Za ovo mi ne treba ni Ron Paul, koji je rekao “6000 years of history, gold is always money, paper money fails”, za dobiti ovu debatu, doduše pred nešto drukčijom publikom, treba samo malo skromnosti.

Ma, da se zbog linkova na Bakićevu blogu dva moja stara teksta nisu probila na treće i četvrto mjesto ljestvice komentara, ne bih replicirao. Mislim da starim kukama to, kako tko gleda, njegovo, moje, ili njegovo i moje, već na nos izlazi. Ali naftalin u top četiri komentara tumačim kao pojavu novajlija, a mislim da je u redu da znaju širi kontekst Bakićeve i moje ljubavi. Dio, ako ne i cijeli kontekst, saznat će izguglaju li tekst Zimzi i Presvetli nisu se žalili na fondove. Hajde, da ne kažem smatram, neka bude – moguće je da taj tekst vodi do svršenog čina shvaćanja što Bakiću bi nakon mojih 12 hvalospjeva, šest komplimenata koji naginju hvalospjevima, šest neutralnih spominjanja koja naginju komplimentima, te jedne blage, satirične kritike njegova pisanja. A sad, replika. Ako sam dobro shvatio, tekst Besplatan savjet veličanstvenom Bakiću, u kojem mu besplatno savjetujem da se ne zamjera medijima, on je shvatio kao vrlo čvrstu, iako perfidno uvijenu, prijetnju. Iz dubine duše, u to smo doba Bakić i ja bili u ljubavi koja će kulminirati njegovim panegirikom Maloj knjizi koja i dalje pobjeđuje tržište, kojoj sam hobistički suizdavač, dakle bio je to naprosto savjet čovjeku koji je popularizirao tržište kapitala, a često je napadao neke novinare i urednike. Ponavljajući da to stvarno nije bila prijetnja, nego dobronamjeran savjet, mogu dodati samo da Bakićevi potezi pokazuju da solidno bira koga će napasti. No, drago mi je da se ponaša kao da je savjet prihvatio, pa s nekom redakcijom gradi javno, a s nekom, kako čujem, ne tako javno prijateljstvo; u toj se redakciji novinari šale na račun urednika i Bakićeva utjecaja na njegov urednički put.

Možda nisam dobro shvatio, no ako sam Bakićev hrvatski dobro preveo, on izgleda misli da sam kupio zlatne poluge. Nisam. Da sam razmišljao o tome – jesam. Razmišljam i dalje. No, koristeći priliku predložiti da pročitate cijeli njegov post/komentar od 10. veljače, koristim priliku i da se pozabavim korelacijom cijene zlata i, recimo, prinosa Warrena Buffetta od 2000. do danas. Kako vidim na grafu, zlato je pobijedilo Buffetta 4-1 ili 5-1. Da je 99% malih ulagača u vrijeme IPO-a Ine kupilo zlato, koliko bi ih bolje prošlo nego da su se igrali s dionicama? Ne samo da savjet ne tražim, niti bih ga dao, već zastupajući obje strane, navodeći što ti odgovara svjesno zanemarujući cjelinu, vadeći iz konteksta možemo uzeti i grafove duljih razdoblja, u kojima je zlato svakako prolazilo u odnosu na S&P ili Dow Jones. Mislim i da je Buffett rekao da će dionice na dugi rok nadigrati zlato. Ali, što zapravo želim reći, hej!, pokušati diskvalificirati autora i novine zato što tematiziraju kupnju zlata – za to ne treba biti autor, za to treba imati publiku. Specifičnu. Za ovo mi ne treba ni Ron Paul, koji je rekao “6000 years of history, gold is always money, paper money fails”, za dobiti ovu debatu, doduše pred nešto drukčijom publikom, treba samo malo skromnosti.

I, koristim priliku i da ponovim. Iako stare kuke kuže ironiju, suština, sama srž rečenice uopće nije ironična: Ne razumijem otkud tolika netrpeljivost, pa najiskrenije sam rekao da boljih prijatelja od Bakića i njegovih na burzi ja nemam, iz čega slijedi svršen čin shvaćanja da možda nitko na svijetu Bakiću i njegovima ne želi više nego ja da sve svoje dionice prodaju na zilijun. Malo tko bi bio sretan kao ja da Bakić svoj paket Petrokemije proda po 10.000 kuna za komad. I, malo za relaksiranje. U ponedjeljak, 11. veljače, protržilo se 13.000+ komada Vupika po prosječnoj cijeni nešto manjoj od 144 kune. Gledao sam unatrag, 10.000+ dionica se od 7. veljače do 7. rujna lani tržilo šest puta, pri čemu je cijena rasla od 71 do 94 kune. Spomenutog ponedjeljka u četiri sekunde je trženo 500 + 500 + 500 + 4668 komada, a podijelimo li razliku svih protrženih dionica i ovih 6168 komada s brojem preostalih transakcija, dobijemo 55-60 komada po transakciji. Savjet ne tražim, niti bih ga dao, zadovoljan sam.

Ovaj tekst nije nagovor na kupnju ili prodaju ni na bavljenje dionicama. Autor posjeduje HDEL-R-A, IPKK-R-A, TUHO-R-A, KODT-P-A, HBAS-R-A, LURA-R-A, VPIK-R-A, VIRO-R-A, STTB (Makedonija), PLNM (Srbija) i HLF (NYSE).

Autor: Tomislav Birtić
17. veljača 2013. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (15)
Pogledajte sve

Birta barem mlati love na ovim člancima, a krenulo ga je i na burzi VIRO, VUPIK…

Bože birta, nadam se da bar ti razumiješ sebe…

I svi se raspričali o Bakiću, a malo tko govori o Birtiću, neshvaćenom geniju …. ccccc [emo_smijeh]


A na Petrici ništa od zarade, a?
Pa zar treba baš sve od jednom? Uostalom koji mu je prosjek kupnje?

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close