Janaf će do 2010. izgraditi novi naftovodni cjevovod koji će prolaziti podmorjem od otoka Krka do kopna. Alternativni pravac zamijenit će transportnu rutu naftovoda koja sada prolazi Krčkim mostom. Vladinom odlukom gradnja alternativnog prijelaza Krčkog mosta označena je kao projekt od interesa za Rebubliku Hrvatsku. Janaf je gradnju podmorskog naftovoda inkorporirao u svoj novi petogodišnji plan poslovanja, što ga je usvojio ove godine, a plan se odnosi na razdoblje od 2006. do 2010. godine.Iz Janafa potvrđuju da na dionici naftovoda Omišalj – Sisak u dijelu gdje cjevovod prolazi kroz Krčki most planiraju izmjestiti postojeći cjevovod kako bi se povećala sigurnost sustava transporta nafte. Alternativni naftovod uklopit će se u postojeće mogućnosti i funkcionalnost naftovodne dionice Omišalj – Sisak.U okviru procesa izrade tehničke dokumentacije na terenu su ekipe stručnjaka s raznih ingerentnih područja koje bi trebale predložiti stručan zaključak o izboru najpovoljnije trase za pozicioniranje cjevovoda pod morem. Iako se neslužbeno pretpostavlja da će novi cjevovod najvjerojatnije prolaziti rutom kojom je do izgradnje Krčkog mosta otok s kopnom spajao trajektni prijevoz, gdje će se točno između Oštra, Črišnjeva, Jadranova pa i Crikvenice s kopnene strane do otoka Krka s druge strane pružati pravac podmorskog naftovoda, još se ne zna. Izvori iz Janafa kažu da se analizira desetak lokacija. U donošenju konačnog zaključka o tome gdje je najpovoljnije smjestiti naftovod važna je duljina pravca (bitno je da bude najkraći), ali izbor trase ovisi jednako i o morfologiji morskog dna. Odgovarajući na novinarsko pitanje ima li gradnja novog pravca veze s realizacijom Paneuropean pipelinea (PEP-om), odnosno s mogućnošću da se naftovodi povežu s TAL-ovim, koji počinje u Trstu (čime bi se zapadna Europa povezala s Rusijom), u Janafu kažu da nema izravne veze.

“Izmještanje naftovoda planira se zbog sigurnosnih razloga i nema nikakvog utjecaja na rad postojećeg sustava kao ni na realizaciju mogućih razvojnih projekata”, ističe se u Janafovu pismenom odgovoru. Planirano je da se tehnička dokumentacija dovrši do sredine 2007. godine, potvrđuju iz Janafa. Tada će se službeno znati koji će pravac biti izabran za smještaj podmorskog naftovoda, kao i koliko će ovaj zahvat stajati Janaf. Janaf d.d. bit će investitor svih radova. Iz kompanije naglašavaju kako “planirane investicije u iduće razdoblju ne dovode u pitanje financijsku stabilnost društva.” Janaf je inače pri prvobitnoj izgradnji cjevovoda planirao podmorski cjevovod. Zbog izgradnje Krčkog mosta odustaju od podmorske rute, naftovod se integrira u most, čime se i financijski pomoglo u njegovoj gradnji. Ideja o podmorskom cjevovodu aktualizirana je tijekom Domovinskog rata da bi sada formalno postala dijelom Janafovih planova za realizaciju do 2010. godine. Neslužbeno se kao jedan od glavnih razloga zbog kojeg Janaf izmješta naftovod s Krčkog mosta navodi i narušeni stabilitet mosta. No u Janafu to demantiraju riječima da tvrdnja o narušenoj statici Krčkog mosta ne stoji. Janafov cjevovod na dijelu koji prolazi kroz Krčki most je siguran i redovito se nadzire i kontrolira”. Objašnjavaju kako je izmještanje naftovoda s Krčkog mosta zahvat koji je od strateške važnosti jer umanjuje štetne posljedice mogućeg terorističkog napada na strateški važan infrastrukturni objekt, osigurava nesmetan transport nafte ta energetski sustav zemlje, čime osigurava sirovinsku bazu. Krčki most izgrađen je 1980. godine i od tada je saniran nekoliko puta. Posljednji sanacijski radovi započeli su prije tri godine, sanacijom malog luka mosta. Radovi se financiraju sa 17 milijuna eura od 156 milijuna kredita što ga je Svjetska banka odobrila za realizaciju Rijeka Gateway projekta. Tada je ustanovljeno pucanje betona na stupovima i osloncima ispod kolnika te korozija armature nosivih stupova do koje je došlo zbog izloženosti agresivnim vremenskim uvjetima. Most oštećuju i visoke vibracije koje svojim prelaskom stvaraju teška vozila.