Hrvatski građani imaju dosta nisko prosječno povjerenje u institucije – najmanje vjeruju političkim strankama, a najviše znanosti i prijateljima, zaključak je istraživanja GfK provedenog tijekom prosinca 2011. i 2012. u kojem se navodi i kako su promjene u odnosu na lani najuočljivije kod Haškog suda koji je, vjerojatno nakon oslobađajuće presude hrvatskim generalima, zadobio veće povjerenje među hrvatskim građanima, dok pada povjerenje u Hrvatsku narodnu banku (HNB) i u EU.

Za razliku od lani kada je Haškom sudu vjerovalo samo 11 posto hrvatskih građana, sada mu vjeruje svaki treći građanin (32 posto). I dok je Haškom sudu porastao rejting među hrvatskim građanima, povjerenje u HNB i guvernera pada – točno prije godinu dana, u prosincu 2011., povjerenje u HNB i tadašnjeg guvernera imalo je 44 posto hrvatskih građana, a u HNB i sadašnjeg guvernera vjeruje svega njih 25 posto.

Hrvatska je na ulasku u EU kojoj povjerenje daje samo 22 posto hrvatskih građana, dok više od polovice, 54 posto, nema povjerenja u tu instituciju. Osim u HNB i guvernera, primjećuje se trend pada povjerenja i u predsjednika države. Lani je predsjedniku Ivi Josipoviću vjerovala skoro polovica hrvatske nacije (48 posto), dok sada povjerenje u predsjednika ima svaki treći građanin Hrvatske (34 posto). S porastom dobi građana Hrvatske, raste i broj onih koji imaju povjerenje u predsjednika – 19 posto mladih u dobi od 20 do 24 godine vjeruje predsjedniku, a među starijima od 60 čak 49 posto. Predsjedniku Josipoviću najmanje vjeruju u Istri (23 posto građana), a najviše u Lici (54 posto građana).

Političkim strankama Hrvati najmanje vjeruju. Zanimljivo je da se razina povjerenja ne mijenja godinama, iako su se i organizacije i čelništva pojedinih stranaka tijekom godina mijenjali – samo oko 6-7 posto Hrvata vjeruje političkim strankama. Novoj Vladi, a pogotovo premijeru Zoranu Milanoviću građani Hrvatske ukazali su veće povjerenje u odnosu na njihove prethodnike. Međutim, usprkos povećanju povjerenja, ono je još uvijek na niskoj razini – premijeru vjeruje 17 posto građana, a Vladi samo njih 14 posto.

Vladi najmanje vjeruju Zagrepčani, njih 10 posto. Povjerenje Milanoviću najviše ukazuju stanovnici Sjeverne Hrvatske te Like, Korduna i Banovine, dok mu najmanje vjeruju osobe iz Slavonije. Najstariji dio hrvatske populacije ima najviše povjerenja u premijera – 28 posto osoba starijih od 60 godina mu vjeruje.

Već godinama se ne mijenja broj onih koji ukazuju povjerenje državnoj upravi odnosno administraciji – 12 posto hrvatskih građana. Skoro podjednako povjerenje hrvatski građani imaju u sindikate, Europsku uniju, sudstvo i medije, a povjerenje u te institucije nije se značajno mijenjalo u protekle dvije godine, a od navedenih institucija može se izdvojiti tek sudstvo kod kojeg se očituje lagani porast povjerenja u protekle dvije godine.

Medijima vjeruje 21 posto hrvatskih građana, isto kao i prije godinu dana, a nešto više od polovice građana (53 posto) nema povjerenje u medije. Najviše povjerenja u medije imaju stanovnici Like i Istre, a najmanje oni iz Zagreba. U odnosu na protekle dvije godine, uočava se lagani trend pada povjerenja u banke. Iako je prosječna ocjena povjerenja jednaka, raste broj građana koji nemaju povjerenje u banke – ove godine 42 posto ne vjeruje bankama, dok 26 posto građana ima povjerenje u banke. Prošle godine bankama je vjerovalo 34 posto građana, a samo jedan posto više nije imalo povjerenja u banke.

Nešto manje od polovice hrvatskih građana (46 posto) vjeruje bankama s kojima posluje, dok svaki peti građanin Hrvatske im ne vjeruje. Stupanj povjerenja je jednak prošlogodišnjem. Sve je veći broj građana koji vjeruju policiji – policiji vjeruje otprilike svaki treći građanin (33 posto), dok u ovu instituciju nema povjerenja 41 posto građana. Građani Like, Korduna i Banovine najviše vjeruju instituciji policije – njih 48 posto, dok Istrijani imaju najmanje povjerenja u ovu instituciju – vjeruje joj 23 posto. S porastom stupnja obrazovanja među hrvatskim građanima opada stupanj povjerenja u policiju.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

U odnosu na sve ispitivane institucije (ukupno 21), povjerenje u nadređenog na poslu nalazi se na visokom, osmom mjestu – od svih zaposlenih, povjerenje svom nadređenom na poslu iskazalo je nešto manje od polovine zaposlenih ispitanika (45 post), dok skoro svaki treći zaposlenik ne vjeruje svome nadređenom.

Crkva, školstvo i vojska imaju podjednako prosječno povjerenje. Povjerenje u crkvu i školstvo stabilno je poslijednje dvije godine, dok je povjerenje u hrvatsku vojsku naraslo u odnosu na godinu dana ranije. Vojsci vjeruje 40 posto hrvatskih građana, dok ovoj instituciji povjerenje nije iskazalo 27 posto. U odnosu na lani, smanjio se broj onih koji ne vjeruju vojsci. Kao i u policiju, i u vojsku najveće povjerenje imaju osobe iz Like, Korduna i Banovine, a najmanje oni iz Istre. Crkvi u Hrvatskoj vjeruje nešto više od polovice građana (52 posto), dok nepovjerenje izražava njih 30 posto. Najviše povjerenja u Crkvu imaju Slavonci (vjeruje joj 64 posto Slavonaca), a najmanje osobe iz Istre (31 posto vjeruje Crkvi). Hrvatskom školstvu vjeruje polovica hrvatskih građana (51 posto), dok 22 posto ne vjeruje ovoj instituciji. Situacija je ista kao i prošle godine.

Hrvati imaju visok stupanj povjerenja u liječnike, vjeruje im 54 posto, dok 22 posto nema povjerenje u navedenu grupu stručnjaka. Na samom vrhu institucija kojima Hrvati najviše vjeruju nalazi se znanost i ljudi s kojima se druže. Povjerenje u znanost je stabilno poslijednje dvije godine, 65 posto hrvatskih građana vjeruje u znanost, dok njih 14 posto nema povjerenja.

Prijateljima vjeruje 80 posto hrvatskih građana, dok 10 posto ne vjeruje ljudima s kojima se druži. Dalmatinci najviše vjeruju prijateljima, dok najmanje povjerenja u ljude s kojima se druže imaju stanovnici Sjeverne Hrvatske. Istraživačka kuća GfK je u svakom valu istraživanja o stupnju povjerenja u profesije i institucije među hrvatskim građanima obuhvatila po 1000 ispitanika u dobi 15 godina i više.