Osobni automobili odgovorni su za 12 posto ukupne emisije ugljičnoga dioksida (CO2) u europskim zemljama, pa Europska unija (EU) podzima velike napore kako bi se ta količina smanjila. Na području EU postoji oko 200 milijuna osobnih vozila, od čega njih milijun na komprimirani prirodni plin te samo oko 11 tisuća na električni pogon.

Procjenjuje se da će se u prometnu infrastrukturu u EU u idućih 20 godina uložiti ukupno 1,8 bilijuna eura, od čega bi velik dio trebao otići na ekološki prihvatljive tehnologije. Europska unija želi do 2020. smanjiti ispuštanje CO2 iz vozila, i to s postojećih 130 grama po kilometru za osobne automobile na 95 g/km te na 147 g/km za kombi vozila. Smanjenje se planira ostvariti većim brojem automobila na ekološki prihvatljiva goriva, prije svega na komprimirani zemni plin (CNG), na električni pogon te tehnologije vodika. Iako su tehnologije motora na ta goriva danas više-manje usavršene, problem visoke cijene takvih automobila (zbog malih serija proizvodnje), kao i izostanak široko rasprostranjene infrastrukture preko koje bi se takva vozila mogla opskrbljivati gorivom, čine takav način prijevoza neatraktivnim prosječnu Europljaninu. U idućih sedam godina, procjenjuje EU, mora se uložiti barem 10 milijardi eura kako bi se ispunili minimalni standardi kad je riječ o izgradnji infrastrukture. U Bruxellesu očekuju da će najveći dio toga novca doći iz same industrije. Naime, da bi vozila na CNG imala prihvatljivu autonomiju kretanja, benzinsko-plinska crpka morala bi biti na svakih 150 kilometara. Za elektirčne automobile danas je ta autonomija 100-tinjak kilometara.

Poticaji za ekogoriva
Koliki problem može biti infrastruktura, možda najbolje pokazuje primjer Zagreba i njegova prijevoznika Zagrebačkog električnog tramvaja (ZET), koji je proteklih godina nabavio 50-ak autobusa na CNG. No, kako postoji samo jedna zastarjela crpna stanica za komprimirani zemni plin, kapaciteta maksimalno dva-tri autobusa na dan, u praksi prometuju samo dva autobusa, ili često zapravo nijedan zbog čestih kvarova i zastoja u radu crpke. Ostali su uredno parkirani u garažama. Europska unija želi da zemlje članice poduzmu niz mjera kojima bi se poticalo korištenje vozila na ekološki prihvatljiva goriva. To se odnosi ponajprije na popuste pri registraciji, jeftinije ili besplatne cestarine te ukidanje naknade za vožnju ili parkiranje u gradskim središtima, što se već primjenjuje u nekim gradovima i predlaže u svim ostalima za vozila na benzin i dizel. Europa najviše nade polaže u vozila na električni pogon. Ta vozila, naime, trebaju relativno skromnu infrastrukturu za gorivo jer se mogu napuniti na gotovo svakoj utičnici u kućanstvu ili na dostupnim javnim izvorima. Očekuje se da će do 2020. Njemačka proizvesti milijun električnih vozila, Velika Britanija 1,5 milijun, a Francuska čak dva milijuna.Prema riječima Davora Škrleca, profesora na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) u Zagrebu, očekuje se da bi dotad Hrvatska mogla imati 15 do 20 tisuća električnih vozila. Dodaje da ih je trenutačno, u raznim verzijama i ne računajući hibridne serijske automobile, u našoj zemlji maksimalno 15. Tehnologije korištenja vodika i zemnog plina Škrlec vidi prije u javnom i kamionskom prijevozu nego u osobnim automobilima.

Cijena 5000-30.000 eura
I Hrvatska će kao članica EU morati primjenjivati europsku energetsku praksu koja, među ostalim, podrazumijeva snažnije korištenje električnih osobnih vozila. Takvi automobili sada su raritet, kako zbog trenutačne tehničke inferiornosti u odnosu na klasična vozila na organsko gorivo, tako i zbog cijene i nedostatka prateće infrastrukture. Trenutačno su cijene takvih autmobila na razini 50-ak tisuća eura, a očekuje se da će se o njima moći govoriti kao o standardnom prijevoznom sredstvu kada ona padne ispod 20 tisuća. Hrvatska ima dva koncepta električnih automobila koja puno obećavaju: Dok-ingov XD concept i Concept One nove tvrtke Rimac Automobili mladog inovatora Mate Rimca. U obje tvrtke najavljuju da su spremni za serijsku proizvodnju.  "Promet u EU čini 25 posto ukupna onečišćenja zraka, a u Hrvatskoj je ta brojka možda i 35 posto. Korištenjem novih tehnologija, ali i poboljašnjima postojećih motora na fosilna goriva, situacija će se zasigurno popraviti. Činjenica je da za energetsku učinkovitost, posebice za razvoj infrastrukture, mogu dobiti velika sredstva iz europskih kohezijskih fondova, pitanje je samo koliko ćemo kvalitetno napraviti takve projekte", kaže Davor Škrlec.Europska energetska direktiva određuje da do 2020. Hrvatska mora imati 38.000 punioca za električne automobile, a od čega njih 4000 trebaju biti javne. Očekuje se da bi to mogla biti i velika prilika za investicije, bilo javne, bilo privatne. Cijena je javne električne punionice automobile između pet i 30 tisuća eura, no uvelike ovisi o snazi punioce i veličini naručene serije.  Glavna prednost električnih autmobila jest u tome da se mogu puniti poput mobitela, gotovo na svakoj električnoj utičnici u kućanstvu. No, unatoč tome, za širu je primjenu potrebna i mreža javnih punionica koja će pokrivati široku cestovnu infrastrukturu.

HEP-ov europski cilj
Hrvatska elektroprivreda (HEP) već je poduzela korake prema Europskoj regulativi, no zasad je teško odrediti kojom će se dinamikom ona graditi. Tina Jakaša, direktorica HEP Opskrbe, kaže da su u sklopu njihova projekta eMobilnosti postavljene dvije stanice za brzo punjenje električnih automobila, u Vukovaru i Labinu, s ciljem povezivanja krajnjih dijelova Hrvatske. Kako ističu u Elektroprivredi, riječ je o stanicama na kojima se istodobno mogu puniti dva vozila, a ovisno o kapacitetu baterije vozila, punjenje traje od 60 do 120 minuta. Stanice će poslovati pod komercijalnim brendom ELEN (električna energija). Na svojim stranicama postavili su i zanimljiv kalkulator na kojem je moguće izračunati individualnu cijenu korištenja struje, benzina te dizela kao pogonskog goriva: http://elen.hep.hr. "HEP planira daljnji razvoj infrastrukture za punjenje električnih vozila te njezino povezivanje s europskom energetskom autocestom. Cilj nam je postaviti stanice za punjenje ispred svakog distribucijskog područja, odnosno Elektre u RH, čije širenje će ovisiti o broju električnih vozila na hrvatskim cestama. Nakon odabrana dizajnerskog rješenja, slijedi proces izrade projektne dokumentacije i realizacija projekta za 4000 punionica", kaže Jakaša.Sredinom siječnja završio je i natječaj za odabir projekta ELEN stanice za punjenje električnih vozila u kojem je pobijedilo idejno dizajnersko rješenje tim autora Vedrana Jukića i Nevena Kovačića s interdisciplinarnim timom suradnika u kojem su bili Mate Rimac, Darijo Hrastović i Sanja Kovačić.

Domaća rješenja
Ideja projekta je da se za njegov razvoj i izvedbu koriste domaći resursi te je za provedbu angažirano i Hrvatsko dizajnersko društvo (HDD). To će se rješenje primjenjivati na sve ostale stanice za punjenje električnih vozila koje će biti postavljene u Hrvatskoj. U HEP-u ističu da je u pripremi realizacija ELEN stanica prema pobjedničkom projektu koje će svoje mjesto naći ispred upravne zgrade HEP-a, u Ulici grada Vukovara, te ispred poglavarstva Grada Zagreba. Pregovara se o i gradnji stanice u Varaždinu.

Toyota i Nissan

Japanci se okreću vodiku

Dva velika japanska proizvođača automobila, Toyota i Nissan, odlučili su fokus svojih "automobila budućnosti" preusmjeriti s elektroautomobila na one pokretane vodikom. Razlog je slab interes kupaca za električne automobile, koji, iako su u njih uložene milijarde dolara i kao tehnologija egzistiraju već nekoliko desetljeća, zapravo nikada nisu stekli povjerenje tržišta. Nissan je u dvije godine uspio prodati samo 50 tisuća primjeraka svojega električnog aduta Leafa. Toyota Prius ipak je bolje sreće jer ljudi više vjeruju hibridima. Lani je tako prodano 1,2 milijuna tih vozila.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja

Sezonska rupa

U siječnju drastičan pad prodaje u SAD-u

Prodaja električnih automobila u Sjedinjenim Američkim Državama u siječnju je drastično pala u odnosu na prosinac prošle godine, i to svim važnijim igračima u sektoru. Chevrolet Volt prodan je u 1140 komada, što je 57 posto manje nego u prosincu, slijedi Nissan Leaf sa 650 prodanih primjeraka, što je pad od 56 posto. Prodane su i 874 Toyote Prius Plug-Ina, što je 36 posto manje nego u prosincu 2012. godine. Analitičari napominju da je riječ o sezonskoj rupi početkom godine koja će se idućih mjeseci stabilizirati. Prošle je godine prodan 23.461 Volt i 13.200 Priusa. Oba su modela benzinsko-električni hibridi, dok je Nissan Leaf, isključivo električno vozilo, lani prodan u samo 9819 komada.

I dizajn ekološki 

Prva hrvatska stanica ELEN za brzo punjenje električnih vozila osmišljena je kao jedinstven element u obliku velikoga elipsastog solarnog polja postavljenog na centralnom armiranobetonskom stupu s postoljem. Elipsasto solarno polje prati kretanje sunca, čime se povećava njegova učinkovitost u prikupljanju solarne energije, koja se koristi za punjenje električnih vozila. Zakretanjem solarnih panela za suncem konstrukcija postaje živa, a i izbor materijala u skladu je s ekološkim zahtjevima…