Linićeva je lista poreznih dužnika srezala ukupan porezni dug 10-ak posto. Od objave u srpnju 2012. dug je smanjen za 5,24 milijarde kuna, pa na kraju siječnja iznosi 24,73 milijarde. No, u srpnju registriranih 29,97 milijardi kuna činilo je oko 60 posto ukupna duga, koji bio 51 milijardu kuna. Najčešći razlozi smanjenja su zastare, otpisi i uplate. Na listi, prema objašnjenju iz Porezne uprave, nisu tvrtke kojima je odobreno tri milijarde kuna obročnoga plaćanja ili reprograma, koji je Porezna uprava na sličan način odlučila ponuditi i fizičkim osobama. Riječ je o njih 430 tisuća koji duguju 13,92 milijarde kuna, a to bi im bio spas od ovrhe. Prijedlog zakona o naplati poreznog duga fizičkih osoba u javnoj je raspravi, a kao rješenje se nudi da država otpiše pola tog iznosa, tj. oko sedam milijardi kuna kamata, te da se glavnica reprogramira uz znatno nižu kamatu. Stručnjaci, međutim, već detektiraju probleme i iznose prijedloge.

Potiču nedisciplinu
Vlado Brkanić, glavni urednik časopisa RRiF, smatra da se šalje pogrešna poruka urednim platišama. "Riječ je o vrlo dvojbenoj aktivnosti Porezne uprave zato što se svi porezni obveznici koji su dosad uredno plaćali svoje obveze sad pitaju 'zašto sam plaćao, podizao kredite da bih podmirio svoj porezni dug'. Za razliku od mnogih obrtnika koji su se zaduživali da plate porezne obveze, i glavnicu i kamate, sada su oni koji nisu plaćali nagrađeni oprostom kamata i odgodom plaćanja", navodi Brkanić. To, upozorava, može vrlo nepovoljno utjecati na poreznu disciplinu: može se dogoditi da će dio poreznih obveznika čekati oprost i reprogram. Zašto Porezna uprava, pita se, ne pomogne u rješavanju financijskih problema bivših obrtnika preuzimanjem njihovih nenaplaćenih potraživanja. Oni su najčešće zatvorili obrte zbog nemogućnosti naplate potraživanja ili gubitka tržišta zbog krize, a tamo gdje su imali aktivna potraživanja instrumenti pravne države nisu im omogućili naplatu. "Imovina iz koje se može naplatiti neplaćeni porez jesu i nenaplaćena potraživanja bivšeg obrtnika. Postoji mogućnost i da je obrtnik imao preplate poreza na dohodak ili PDV-a. Inicijativu za preknjižavanje mogla je dati Porezna uprava i očekivalo se da iz više uplaćenih svota zatvori obveze po osnovi doprinosa ili poreza", kaže Brkanić, dodajući da u krizi trebamo više poreznog senzibiliteta za obrtnike koji su zatvorili posao. Kako će se od tih osoba, koje odgovaraju svojom imovinom, naplaćivati porezni dugovi kad ih oni nisu mnogi podmiriti ni dok su poslovali? Mnogi propali obrtnici  mogli bi se preko noći naći u situaciji da tijekom reprograma moraju prodavati imovinu, od opreme nadalje, a za koju neće imati kupca. 

Na tri godine do 50.000 kuna
Novi bi se zakon odnosio na dospjeli, a nenaplaćeni porezni dug, odnosno dug s osnova poreza, doprinosa i drugih javnih davanja čije su utvrđivanje i naplata u nadležnosti poreznog tijela, osim obveza iz drugoga mirovinskog stupa. Za svoj bi porezni dug fizičke osobe mogle zatražiti otpis duga s osnova kamata, uz istodobno reprogramiranje glavnice, na koju bi se obračunala kamata od 4,5 posto.  Glavnicu bi vraćali u ratama, ovisno o visini duga, pa bi se, primjerice, dug do 50 tisuća kuna mogao se vraćati do tri godine, a onaj veći od pola milijuna kuna vraćao bi se u 60 mjesečnih obroka. Mogućnost koja se otvara fizičnim osobama prati i prijetnja ovrhama, što je izazov s kojom će se, smatraju mnogi, fizičke osobe kao dužnici teže nositi od pravnih osoba. No, to nije, čini se, problem za ministra financija Slavka Linića. U uvođenju reda i fiskalne discipline i za sve građane, obrtnike koji su odjavili obrt, samostalne profesije, kao i sve druge fizičke osobe koje imaju porezne dugove, rješenje je pronađeno na tragu predstečajnih nagodbi s poduzetnicima koji moraju predložiti taj postupak. Fizičke osobe koje po definiciji ne ulaze u režim Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi moći će pokrenuti postupak s Poreznom upravom, a čini se da je ideja o tome zakonu nastala nakon što su pojedini pripadnici samostalnih profesija počeli podnositi žalbe Ministarstvu financija pošto su im nagodbena vijeća Fine odbila prijedlog za predstečajnu nagodbu.

Prvi takvi prijedlozi pojavili su se iz redova odvjetnika. Njihove žalbe na odbačaj riješit će Linić, a sad je jasno i kako. Odluku vijeća Linić će potvrditi, te će takve obveze biti moguće riješiti jedino u okviru novog zakona o naplati poreznog duga fizičkih osoba. Vrtoglav iznos poreznih dugova od 13,92 milijarde kuna, od čega se 10 milijardi odnosi na doprinose, nastao je tijekom dugogodišnjeg razdoblja, pa se postavlja pitanje što su činile tadašnje fiskalne vlasti. Ako se danas, pak, dužnici ogluše na priliku koju im Linić pruža i ne dogovore plaćanje starih dugova, država će im sjesti ovrhom na račune i imovinu. Prijetnja je, čini se, jedino što Ministarstvo može učiniti. Država, naime, može i bez novoga zakona primijeniti instrumente prisilne naplate svojih tražbina od fizičkih osoba, ali to radije odgađa te prijeti onima koji se ne odluče javiti nadležnoj Poreznoj upravi sa zahtjevom za reprogram. No, pravo je pitanje ima li Porezna uprava kapacitet za provedbu masovnih ovrha i gdje će se namaknuti oko sedam milijardi kuna za plaćanje, makar i obročno, upozorava porezni savjetnik Kristijan Cinotti.

'Ponašaju se kao bankari'
"S obzirom na zakonske promjene i predstečajne nagodbe, nisam siguran da Porezna uprava ima kapacitit za provedbu prisilne naplate. Sumnjam i da građani imaju novac. Da su ga imali, platili bi porez na vrijeme", kaže Cinotti, čija računica pokazuje da nije riječ o 430 tisuća fizičkih osoba. Ako se gledaju cijele obitelji (pomnoženo sa 4), ističe, riječ je o 1,6 milijuna građana. "Kako 30-ak posto hrvatskih građana, čini se, ima taj problem, Porezna uprava morala bi imati više sluha. Kamata od 4,5 posto nije povoljna, zbog dubine krize, visoke neposlenosti i recesije trebala bi biti niža, oko dva posto", smatra Cinotti. On predlaže da država zauzme pozitivan stav prema onim obrtnicima koji su propali i imaju porezni dug, ali se odluče pokrenuti obrt. Ako ostvaruju pozitivne novačne tokove, predlaže da im država otpiše i pola glavnice jer je riječ o prevelikim dugovima koje oni nikad neće moći vratiti. "Država je trebala prije reagirati, a kako to nije učinila, morala bi snositi svoj dio odgovornosti za nedjelovanje. Porezna uprava pristupa tome kao da je bankar, a trebala bi se ponašati partnerski i imati selektivan pristup tako da se kategoriziraju dužnici koji su utajili porez i koje ne treba štedjeti od onih koji su došli u probleme jer njihov biznis nije mogao dovoljno zarađivati", ističe Cinotti.

U konačnici ipak otpis
U navedenim okolnostima, budući da rijetki imaju novac za plaćanje dugova, mogle bi uslijediti i masovne ovrhe, kao i rasprodaja imovine, koja najčešće neće pronaći  kupca. Novi zakon mogao bi imati velik utjecaj na tržište nekretnina. U konačnici će Porezna uprava morati otpisati nenaplaćena potraživanja, tvrde porezni stručnjaci, navodeći da su dužnici dosad uplatili 300 milijuna kuna da bi se njihovo ime izbrisalo s liste. Takvu situaciju potvrđuju i podaci s liste poreznih dužnika, gdje je, primjerice, u pola godine građanima smanjen iznos duga za 143 milijuna kuna te danas duguju 9,8 milijardi. Dug fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost manji je za 362 milijuna kuna i na kraju siječnja iznosi 4,1 milijardu kuna. Velik skok evidentiran je jedino kod pravnih osoba, koje danas duguju 4,7 milijardi kuna manje nego prije pola godine. Prema listi dužnika Porezne uprave, danas 5493 tvrtke imaju dugove, dok ih je prije pola godine bilo 7124.

Njihov dug danas iznosi 10,9 milijardi kuna, no od toga je novih 670 milijuna kuna, i to 430 tvrtki koje su prelaskom "praga" dospjele na listu poreznih dužnika. Država je odobrila reprogram za tri milijarde kuna poreznog duga, i to za 7182 poduzetnika, no rate svi ne uplaćuju na vrijeme, pa se polako stvara i novi dug po odobrenim ratama. Država je, usto, za 2764 poduzetnika koji su platili glavnicu poreznog duga u iznosu od 245,4 milijuna kuna otpisala 120,6 milijuna kamata. Zanimljivo je da Porezna uprava u projektima za 2013. nije najavljivala novi zakon o reprogramu poreznog duga fizičkih osoba nego uvođenje i provedbu zakona o porezu na nekretnine te početak uspostave fiskalnog katastra. Nije to učinilo ni Ministarstvo financija, koje je ciljalo na veći broj pozitivno zaključenih predstečajnih nagodbi. 

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?