Ministarstvo zdravstva do kraja ove godine izradit će popis galenskih pripravaka, što je nastavak provedbe nove politike lijekova i trebalo bi izmijeniti i urediti tržište proizvoda koji se izrađuju u ljekarničkim laboratorijima. Zanimljivo je, međutim, da se popis donosi tek sada iako je njegova izrada predviđena prije tri godine starim Zakonom o lijekovima i medicinskim proizvodima i Zakonom o ljekarništvu, a kašnjenje je izravno odgodilo i neke znatne poduzetničke projekte.

Širenje poslovanja
Galenski pripravci su lijekovi i pomoćna ljekovita sredstva (biljni sirupi, masti, čepići, čajevi) izrađeni u galenskim laboratorijima ljekarna, u manjim serijama i prema provjerenim recepturama. Oni se izrađuju po unaprijed definiranim postupcima o izradi i kontroli kakvoće, podliježu kontroli Agencije za lijekove, no ne moraju biti registrirani i ne idu na recept. Prema zakonskoj regulativi koja je vrijedila do 2003. godine, galenski pripravak se mogao prodavati isključivo u ljekarni koja ga je proizvela, što su izmijenili aktualni zakoni. Već spomenuta dva zakona, naime, propisuju da se pripravci koji se s odobrenjem ministra zdravstva nađu na popisu galenskih pripravaka mogu prodavati u cijeloj Hrvatskoj, što uspješnim proizvođačima omogućuje širenje poslovanja, no ne prije objave popisa. “Istina je da smo stali s aktivnostima vezanim uz galenske pripravke, i to upravo zbog izrade novih lista lijekova, no čim napravimo novu listu, idemo s popisom. To je vrlo važan projekt jer je riječ o vrlo osjetljivoj problematici. Postali smo mnogo rigorozniji kad je riječ o verifikaciji galenskih pripravaka i nekima se to neće svidjeti”, kaže ministar zdravstva Neven Ljubičić. Među onima koji će profitirati donošenjem popisa galenskih lijekova je Gradska ljekarna Zagreb koja ima najveći galenski laboratorij u Hrvatskoj. Štoviše, uprava Gradske ljekarne popis nestrpljivo iščekuje jer će joj to omogućiti širenje tržišta te izgradnju novog suvremenog laboratorija. Gradska ljekarna ima oko osamdeset proizvoda, a danas na tri lokacije u Zagrebu zapošljava dvadesetak stručnjaka.

Propuštena dobit
“Prije više od godinu dana ministru zdravstva poslali smo popis naših proizvoda s molbom za odobrenje njihova ulaska na popis galenskih pripravaka. Popis smo poslali i Hrvatskoj ljekarničkoj komori od koje imamo usmenu potvrdu da je proslijeđen Ministarstvu, no do danas od ministra nismo dobili nikakav odgovor”, kaže Mila Bucalić, ravnateljica Gradske ljekarne. Ravnateljica dodaje da bi s donošenjem navedenog popisa i realizacijom poslovnog plana prodaja njihovih galenskih pripravaka povećala za čak deset puta. Budući da je prodaja galenskih pripravaka danas na razini od tri posto ukupne prodaje, odnosno oko osam milijuna kuna godišnje, Gradska ljekarna bi širenjem svog tržišta od galenskih pripravaka utržila oko osamdeset milijuna kuna. Da je prije tri godine, koliko je prošlo od donošenja zakona koji to omogućuje, popis donesen, dobit Gradske ljekarne bila bi znatno veća.

Jedinstveni proizvodi na tržištu
– Snimanjem tržišta utvrdili smo značajnu potrebu za našim pripravcima, u ljekarnama ali i u bolnicama i drugim zdravstvenim ustanovama. U našoj ponudi postoje proizvodi koje nitko osim nas ne radi, poput vaginaleta za djecu koje se rade u manjim serijama, nisu skupe i dobro bi došle dječjim bolnicama ili odjelima. Značajno je i što bismo mogli uskakati na tržište i zadovoljiti potrebe potrošača u slučaju nestašice nekog lijeka farmaceutske industrije, ističe Mila Bucalić napominjući da se radi o proizvodima visoke kakvoće koji se rade bez konzervansa i umjetnih boja i mirisa (nijedan galenski pripravak Gradske ljekarne nikad nije dobio negativan nalaz Agencije za lijekove). Značajno je i to što su galenski pripravci u pravilu jeftiniji od istovrsnih proizvoda s robnom markom. Primjerice, čaj od brusnice koji je u zadnjih par godina sve traženiji među potrošačima petnaestak posto je jeftiniji u Gradskoj ljekarni od drugih proizvođača.