Ministar financija Slavko Linić ocijenio je danas kako snižavanje kreditnog rejtinga Hrvatske neće u ovom trenutku bitnije poskupjeti kredite, ali će negativno utjecati na investicije. Pad rejtinga nećemo bitnije osjetiti na cijeni kapitala u ovoj godini, jer ga trenutno na tržištu kapitala u svijetu ima dovoljno, ali svakom investitoru koji ulazi u zemlju s neinvesticijskim rejtingom poskupjet će investicija, rekao je Linić u "Interviewu tjedna" Hrvatskog radija.

Agencija Moody's u petak je snizila kreditni rejting Hrvatske na neinvesiticijsku (špekulativnu) razinu, navodeći kao razlog slabe izglede za gospodarski rast i nedostatak fiskalne fleksibilnosti. To je ocjena hrvatskog gospodarstva i države koji, po mišljenju Moody'sa, nemaju dovoljno snage za nužne promjene, smatra Linić. Hrvatska će teško ostvariti gospodarski rast jer je navikla samo na potrošnju, gradnju cesta, autocesta, stanova i objekata, a zapustila je industriju i proizvodnju. U državnim poduzećima puno je nereda i preveliki broj zaposlenih, novac ide u potrošnju, a ne za investicije i razvoj, kaže ministar financija.

Smanjenje rejtinga opasno je prvenstveno zbog mogućeg izostanka ulaganja u industriju, u sektore koji zapošljavaju puno ljudi. Vlada je trenutno okrenuta ulaganjima u hotele, energetiku i željeznicu, a ulaganja u petrokemiju ili željezaru vjerojatno će biti problematična jer je pitanje tko će pronaći interes za investiranje u te niskoprofitabilne djelatnosti.

Zbog toga je važno da Vlada pokuša poboljšati položaj Hrvatske na listi "Doing business" Svjetske banke, tu moramo bitno smanjiti prepreke za investicije, pokazati da državna administracija može biti daleko efikasnija, kao i da se izravno iz Vlade pokušaju pratiti projekti velikih investitora, rekao je Linić.

Zbog pada rejtinga ići će se u rebalans proračuna, pri čemu se neće ići u rezanje plaća, već će se uštede nastojati postići na pojedinim agencijama, niskoprofitabilnim projektima i dodatnim materijalnim rashodima. To znači da će se živjeti vrlo skromno, trošit će se ograničeno, a dio agencija će ostati bez prihoda, najavio je Linić.

Svrha nekih državnih agencija bila je da se proba umanjiti ovisnost o državnom proračunu, da se svojim radom nametnu privredi i dio prihoda ostvare izvan proračuna. No, apsurdno je što pojedine agencije imaju depozite na koje dobivaju malo novca, a u isto vrijeme državna riznica se zadužuje uz kamatu od preko šest posto s deviznim klauzulama na međunarodnom tržištu. Stoga će državna riznica ove godine staviti pod kontrolu sve agencije, ustanove i sl. koje su dosad bile izvan riznice, najavio je Linić.

Također je najavio daljnje povećanje javnog duga iako je Hrvatska već prezadužena zemlja. Premda smo povećali propračunski deficit zbog rješavanja dugova u brodogradnji, te dio deficita željeznica i autocesta povukli u javni dug, ostaje ogroman dug u zdravstvu, kazao je. Trenutno javni dug iznosi 186 milijardi kuna, a morat ćemo ga povećati na preko 56 posto BDP-a, rekao je Linić dodavši kako je to posljedica neodgovornog ponašanja u vrijeme dok u Hrvatskoj još nije izbila kriza.

Linić je izrazio zadovoljstvo dosadašnjim tijekom predstečajnih nagodbi koje se provode u 340 velikih tvrtki, te je najavio da će se u idućih 15 dana sedam – osam značajnih kompanija naći na sjednicama nagodbenih vijeća Ministarstva financija.
 

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?